Dok jedni ne mogu zamisliti dan bez kave odmah nakon buđenja, drugi je radije konzumiraju tek nakon doručka. Obje navike imaju svoje prednosti, ali i određene nedostatke koji ovise o individualnoj osjetljivosti organizma.
Pitanje treba li kavu piti odmah nakon buđenja ili tek poslije doručka često se vraća, osobito među osobama koje svakodnevno konzumiraju kofein. Ako vam kava ne izaziva nikakve probavne smetnje i ako se dobro osjećate kada je pijete natašte, nema znanstvenog razloga da mijenjate tu naviku.
Međutim, kod dijela ljudi kava na prazan želudac može izazvati nelagodu, ubrzan rad želuca ili oscilacije u razini šećera u krvi. U tim slučajevima ispijanje kave nakon doručka može biti jednostavnije i “blaže” rješenje za organizam.
Kava prije doručka: brži učinak, ali i mogući izazovi
Kava popijena odmah ujutro, prije prvog obroka, ima svoje jasne prednosti. Budući da u želucu nema hrane, kofein se brže apsorbira, pa njegov učinak – budnost, fokus i osjećaj energije – može doći izraženije i brže.
Neki ljudi upravo zato preferiraju kavu prije doručka, osobito ako ujutro vježbaju, jer kofein može dodatno poboljšati fizičku izvedbu i izdržljivost. Osim kofeina, brže se apsorbiraju i druge bioaktivne tvari iz kave, uključujući antioksidanse.
Ipak, konzumacija kave na prazan želudac nije idealna za svakoga. Kod osjetljivijih osoba može utjecati na regulaciju glukoze u krvi, što je posebno važno kod onih koji imaju poteškoće s kontrolom šećera. Također, kava može utjecati na djelovanje pojedinih lijekova koji se uzimaju ujutro, poput terapije za štitnjaču ili povišeni krvni tlak.
Ne treba zanemariti ni probavni sustav – osobe sa sindromom iritabilnog crijeva ili osjetljivim želucem često primjećuju pogoršanje simptoma kada kavu piju bez hrane.
Kava nakon doručka: stabilniji učinak i manje iritacije
S druge strane, ispijanje kave nakon doručka mnogima bolje odgovara jer hrana u želucu ublažava njezin nadražujući učinak. Na taj se način često lakše održava stabilnija razina šećera u krvi u jutarnjim satima, bez naglih oscilacija koje kofein može potaknuti.
Osim toga, kava nakon obroka može imati povoljniji učinak na probavu, jer stimulira rad probavnog sustava na nježniji način nego kada se pije natašte.
Zanimljivo je i da određena istraživanja povezuju konzumaciju kave u jutarnjem periodu, između ranih jutarnjih sati i podneva, s nižim rizikom smrtnosti i kardiovaskularnih bolesti u dugoročnim praćenjima. Taj se učinak, prema dostupnim podacima, ne primjećuje kod osoba koje kavu konzumiraju kasnije tijekom dana.
Ipak, ni ova opcija nije bez nedostataka. Budući da se kofein unosi nakon obroka, njegov stimulativni učinak može biti nešto odgođen, pa se kod nekih osoba smanjuje onaj “instant” osjećaj razbuđivanja ujutro. Također, ako se kava pije kasnije nego inače, postoji mogućnost da utječe na kvalitetu sna, osobito ako je organizam osjetljiv na kofein. Stručnjaci zato najčešće savjetuju da se kofein izbjegava 6 do 8 sati prije spavanja.
Kod dijela ljudi može se pojaviti i problem refluksa, jer kava potiče lučenje želučane kiseline i opušta mišić koji odvaja želudac od jednjaka. Kod nekih osoba upravo uzimanje kave nakon obroka može ublažiti te tegobe, ali reakcija je individualna.
Što kava donosi organizmu?
Umjerena konzumacija kave već je dulje vrijeme povezana s nizom potencijalnih zdravstvenih dobrobiti. Istraživanja pokazuju da kava može doprinijeti smanjenju kronične upale u organizmu, koja je povezana s razvojem brojnih kroničnih bolesti i boli.
Također se povezuje s nižim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2, osobito ako se ne konzumira s velikim količinama šećera. Osim toga, postoje podaci koji ukazuju na pozitivan učinak na zdravlje jetre te smanjenje rizika od moždanog udara.
Kod neuroloških bolesti, poput Parkinsonove bolesti, kava se povezuje s mogućim zaštitnim učinkom, a kod oboljelih može pomoći i u kontroli pokreta. Naposljetku, jedan od najpoznatijih učinaka kofeina je poboljšanje koncentracije i mentalne budnosti, naravno uz uvjet umjerene konzumacije.
Kako zadržati zdravstvene prednosti kave?
Iako kava može biti dio zdravog načina života, važno je voditi računa o nekoliko stvari. Prije svega, treba biti oprezan s mogućim interakcijama s lijekovima, budući da kava može utjecati na djelovanje terapije za štitnjaču, krvni tlak, zgrušavanje krvi ili osteoporozu.
Što se tiče količine, većini zdravih odraslih osoba preporučuje se do otprilike 400 mg kofeina dnevno, što odgovara otprilike dvjema do trima šalica kave. Trudnicama se savjetuje individualni dogovor s liječnikom o sigurnim količinama.
Na zdravstveni učinak kave značajno utječe i način pripreme. Prevelike količine šećera ili visokokalorični dodaci mogu umanjiti njezine pozitivne učinke, pa se preporučuje umjerenost u zaslađivanju i izbor jednostavnijih, “lakših” varijanti kave.
(Ordinacija.hr)
