Ne postoje “krive” namirnice u kojima se ljeti ne bi trebalo guštati, već je, kaže slastičarka Žakline Troskot, pogrešno rukovanje. U ljetnim i zimskim mjesecima, naime, ne vrijede ista pravila, a glavni trik krije se u skladištenju.
Jaja su namirnica koje obiluju proteinima, vlaknima, vitaminom A, kalcijem, željezom i mnogim drugim nutrijentima. Neki čak smatraju kako su i dobar oblik prevencije od razvoja bolesti jer jačaju imunološki sustav te sprječavaju viruse i infekcije. Jaja predstavljaju najčišći oblik proteina, odnosno bjelanjak koji je koristan za organizam i mršavljenje, a za normalnu razinu kolesterola ne biste smjeli pojesti više od dva jaja dnevno jer opasnosti kolesterola se kriju u žumanjku. Jaje sadrži oko 212 mg dobrog kolesterola koji pomaže regulirati razinu onog lošeg.
Žumanjak također sadrži puno luteina i zeaksantina, dva antioksidansa koji smanjuju rizik od makularne degeneracije, stoga konzumacijom jaja čuvate i zdravlje očiju. Ova je namirnica bogata i aminokiselinama, točnije sadrže njih 9, a one igraju veliku ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja. Njihove su dobrobiti povezane s olakšavanjem simptoma depresije, stresa i anksioznosti.
Opasnosti od zaraze salmonelom
Svima nam je barem jednom u životu netko rekao kako bismo tijekom vrućih ljetnih dana trebali izbjegavati konzumaciju jaja zbog opasnosti od zaraze salmonelom. Vrijedi li to i za termički obrađena jaja ili, primjerice, slastice u čijoj se pripremi koriste sirova poput tiramisua i kremšnita? Kako jaja skladištiti ljeti te postoji li alternativa sirovim jajima, upitali smo slastičarku Žakline Troskot.
– Svakako se ne preporučuje, a sirova jaja slastičari danas rijetko koriste, posebice ljeti jer je veća opasnost od zaraze salmonelom. No ako se i koriste u pripremi, ljeti izbjegavamo izradu tih slastica. Nekada se i sladoled radio od sirovih jaja, no prije nekih dvadesetak godina zabilježeno je nekoliko slučajeva trovanja sladoledom pa se danas više u njegovoj izradi jaja ne koriste – ističe.
Ljeti je ključno da se ne prekine hladni lanac. Kada, primjerice, jaja kupite u trgovini gdje se čuvaju u hladnjaku, morate ih što prije transportirati do kuće i staviti u hladnjak.
Dodaje i kako ne postoje “krive” namirnice u kojima se ljeti ne bi trebalo guštati, već je pogrešno rukovanje. U ljetnim i zimskim mjesecima, naime, ne vrijede ista pravila, a glavni trik krije se u skladištenju.
– Ljeti je ključno da se ne prekine hladni lanac. Kada, primjerice, jaja kupite u trgovini gdje se čuvaju u hladnjaku, morate ih što prije transportirati do kuće i staviti u hladnjak. Ne mogu ona ljeti stajati, primjerice, satima u automobilu, naravno da ćete se u tom slučaju zaraziti. Isto, naravno, vrijedi i za slastičarnice u koje se jaja transportiraju u hladnjačama, a na putu od dobavljača do slastičarnice, ni u jednom trenutku se hladni lanac ne prekida – poručuje.
No ako se baš netko tijekom vrućih ljetnih dana, dodaje, želi počastiti dobrim tiramisuom, alternativa su pasterizirana jaja. Pasterizacija je postupak termičkog izlaganja tekućih namirnica temperaturi od 55 do 70 stupnjeva Celzija zbog produženja roka trajanja te namirnice. Prilikom tog postupka uklanjaju se mikroorganizmi koji mogu našteti zdravlju pojedinca.
Što bi još trebalo izbjegavati?
Tijekom vrućih ljetnih dana, upozorava Troskot, zbog bržeg kvarenja, trebalo bi izbjegavati i konzumaciju hrane koja sadrži visok postotak masnoće. Treba tako izbjegavati masnu, prženu i dimljenu hranu jer osim što će testirati sposobnost probavnog sustava, ako nije svježe pripremljena može uzrokovati i otrovanje.
Također, trebalo bi izbjegavati i prezačinjenu hranu jer, iako svakom jelu poboljšavaju okus, mogu povisiti tjelesnu temperaturu zbog poticanja metabolizma. Ljeto nije ni najbolje vrijeme za uživanje u teškim mesnim umacima. Bili oni od piletine, govedine pa čak i morskih plodova, mogu uzrokovati pretjerano znojenje i probavne probleme.
(Ida Balog)
