Dok suvremena medicina anksioznost smatra psihičkim poremećajem, propisujući psihoaktivne tretmane – psihoterapiju i neuroaktivne lijekove, s druge strane pojavljuje se još jedno gledište – da je tjeskoba fizičko stanje i da su njezini korijeni metabolički.
Neuroznanstvenica Lisa Feldman Barrett inzistira na tome da je anksioznost metabolička bolest.
Regulacija energije ključni je čimbenik uma i ponašanja. Razmišljanje nije najviša svrha mozga – regulacija energije jest, navodi ona.
Prema njezinom mišljenju, mozak je stroj za predviđanje i, u koordinaciji svih tjelesnih sustava, jedan od njegovih primarnih zadataka je predviđanje i upravljanje energetskim zahtjevima u svijetu koji se stalno mijenja, ali samo djelomično predvidljiv.
Nepredvidivo okruženje nameće metaboličke troškove Neizvjesnost dovodi do stanja neugodnog fiziološkog uzbuđenja – ono što većina ljudi, osobito oni odrasli u zapadnim kulturama, naziva tjeskobom, kaže Feldman Barrett, ilustrirajući ključno načelo svoje teorije o konstruiranim emocijama.
Rješavanje metaboličkog poremećaja putem metaboličkih sredstava dobiva znanstvenu snagu kao način liječenja anksioznosti.
Preko crijeva do mozga
Prikupljaju se dokazi da se neurobiološki mehanizmi povezani s mentalnim poremećajima mogu modulirati prehranom, a sve veći broj istraživača i kliničara ispituje i propisuje dijetetske intervencije, uključujući upotrebu dodataka prehrani, kao samostalne ili pomoćne pristupe mentalnim poremećajima.
U radu čiji je koautor harvardski psihijatar Umadevi Naidoo ističe se da su među osnovnim metaboličkim poremećajima koji leže u pozadini neuroloških stanja i mentalnih bolesti oksidativni stres, inzulinska rezistencija, upale i disbioza mikrobioma.
Dvosmjerni kanal komunikacije poznat kao osovina crijeva i mozga pruža glavni put za metaboličku aktivnost koja utječe na mentalno zdravlje.
Jedan od najznačajnijih načina na koji crijeva mogu utjecati na neuralne mehanizme centara za tjeskobu na amigdali, pokretači odgovora na prijetnju. Hiperaktivan je kod anksioznih poremećaja. Ljudi s anksioznošću obično imaju niske razine crijevnih bakterija koje proizvode masne kiseline kratkog lanca (SCFA), koje utječu na aktivnost amigdale.
Proizvedene u donjem dijelu crijeva od strane crijevnih bakterija koje se hrane hranom bogatom vlaknima, SCFA promiču mentalno zdravlje reguliranjem ekspresije gena i stimuliranjem neuroplastičnosti u mozgu. Oni su također metabolički protagonisti.
SCFA acetat, na primjer, inhibira neurokemikalije u hipotalamusu koje povećavaju apetit i smanjuju metabolizam. SCFA butirat utječe na metabolizam masti i djelovanje nekoliko hormona povezanih s glađu koji se vežu na receptore na amigdali, utječući na odgovor na stres i anksioznost.
Prehrambene strategije
Naidoo ukazuje na prehrambene strategije koje ciljaju na metaboličke mehanizme u anksioznosti.
Visoko na popisu hranjivih tvari koje treba konzumirati su omega-3 masne kiseline koje se nalaze u masnoj ribi. Losos je dobar, kaže ona, ali riblja ikra i krilovo ulje možda su još bolji. Količina je važna; doze niže od 2 grama dnevno obično nisu bile učinkovite.
Začin kurkuma, sa svojim aktivnim sastojkom kurkuminom, još je jedna prehrambena komponenta s dokazanim učinkom protiv anksioznosti. Uravnotežuje mikrobni ekosustav crijeva, smanjuje upalu, utječe na razine neurohormona i utječe na ekspresiju gena u mozgu.
Vitamin D široko je aktivan u mozgu, a razine vitamina su niske kod osoba s anksioznošću. Kliničke studije povezuju suplementaciju vitaminom D s poboljšanjem simptoma tjeskobe—ali samo kod onih s njegovim nedostatkom.
U budućnosti bi se, nagađa Naidoo, ketogene dijete s visokim udjelom masti i niskim udjelom ugljikohidrata mogle koristiti kao pomoć pri kontroli tjeskobe. Oni prebacuju metabolizam mozga s glukoze na učinkovitije ketone kao izvor goriva. Jedna od glavnih posljedica je smanjeni oksidativni stres. Promjena ‘goriva’ također utječe na funkciju neurotransmitera i upalne procese.
Hranjive tvari protiv tjeskobe
Studije pokazuju da su brojne hranjive tvari povezane s niskom razinom simptoma anksioznosti.
Magnezij modulira aktivnost osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA), inhibirajući odgovor na stres i povećava sintezu serotonina iz triptofana.
Selen štiti stanice, uključujući neurone, od oštećenja uslijed oksidativnog stresa.
Cink regulira mnoge biološke procese; ima neuroprotektivne i protuupalne učinke te pomaže modulirati aktivnost HPA osi.
Vitamin D regulira razinu neurotransmitera i izlučivanje faktora rasta mozga.
Omega-3 masne kiseline, između višestrukih uloga, djeluju kao protuupalna sredstva, utječu na razine neurotransmitera, povećavaju faktore rasta mozga i poboljšavaju ravnotežu mikrobioma.
Aktivna komponenta kurkume kurkumin je polifenol koji smanjuje upalu, povećava serotonin i uravnotežuje mikrobiom.
Prebiotici i probiotici uravnotežuju mikrobiom.
H. A.
