Kod multiplog mijeloma nije nam dostupna ni adekvatna prva linija liječenja, naša je administracija zahtjevna, a u klinička istraživanja nas se ne uključuje jer smo mala zemlja, neinteresantna farmaceutskim tvrtkama, kaže voditeljica Odjela za zloćudne tumore krvotvornih sustava KBC-a Zagreb prim. dr. sc. Sandra Bašić Kinda
U prvom sveobuhvatnom istraživanju o multiplom mijelomu, zloćudnoj bolesti koštane srži od koje u Hrvatskoj svake godine obolijeva oko 200 ljudi, a oko tisuću njih s njom živi, sudjelovat će i hrvatske udruge pacijenata, a provodit će ga tijekom narednih pola godine The Economist.
S neovisnim istraživanjem koje provodi Economist Impact ovaj će veliki analitički pregled omogućiti detaljni uvid u stanje te bolesti u ovom dijelu Europe. Za očekivati je kako će dobiveni rezultati u konačnici pripomoći u smanjenju razlika u onkološkoj skrbi koja je trenutno evidentna u europskim regijama, što potvrđuje i činjenica da je u liječenju multiplog mijeloma tijekom protekla dva desetljeća provedeno više od 3000 kliničkih ispitivanja, a samo u 6 posto njih sudjelovali su pacijenti iz srednje i istočne Europe.
Hripavac hara: Dojenčad i trudnice se trebaju cijepiti
K tome, na ovom su geografskom području uobičajena i kašnjenja u dijagnozi te u vrijeme postavljanja dijagnoze više od polovice pacijenata ima teže simptome i komplikacije (56 posto pacijenata ima bolest kostiju, a njih 51 posto anemiju), što predstavlja još veći teret i za njih i za zdravstveni sustav.
Liječenje multiplog mijeloma u srednjoistočnim europskim državama znatno je lošije nego u drugim europskim zemljama. Nama u Hrvatskoj trenutno nije dostupna ni adekvatna prva linija liječenja koja je dostupna u “povlaštenim” EU zemljama. Nemamo ni optimalne opcije za liječenje bolesnika u relapsu multiplog mijeloma jer su to kombinacije najmanje dva skupa lijeka, a nisu odobrene u RH. Treba reći i kako Hrvatska nije uključena u klinička istraživanja jer smo mala zemlja i kao takva nismo interesantni farmaceutskim tvrtkama. Pri tomu je i naša administracija iznimno zahtjevna te odobrenje kliničke studije jako dugo traje. Nove terapije kao što su CAR-T i bispecifična protutijela, koja su zapravo imunoterapija, nisu uopće dostupne u manjim, srednjoistočnim zemljama. Sve to rezultira lošijom skrbi za naše bolesnike, rekla je voditeljica Odjela za zloćudne tumore krvotvornih sustava KBC-a Zagreb prim. dr. sc. Sandra Bašić Kinda na konferenciji “Europski plan borbe protiv raka: Zatvaranje jaza u onkološkoj skrbi u zemljama središnje Europe i Baltiku, Fokus na multipli mijelom” .
Konferencija je održana u Pragu, u organizaciji svjetske istraživačke skupine GLOBSEC.
Cilj je Europskog plana za borbu protiv raka, kojemu je Europska komisija dodijelila više od 4 milijarde eura, poboljšati kvalitetu skrbi za oboljele od raka, povećati dostupnost inovativnih vrsta liječenja i poduprijeti razvoj novih terapija. Područje raka krvi i multiplog mijeloma može biti dobar primjer, komentirao je prorektor Slovačkog medicinskog sveučilišta, profesor Róbert Babeľa na konferenciji na kojoj su aktivno sudjelovali i predstavnici hrvatskih udruga pacijenata, Mira Armour, predsjednica udruge MijelomCRO i Dražen Vincek, predsjednik Hrvatske udruge leukemija i limfomi.
M. B.
