Loša oralna higijena koja rezultira pretjeranim razmnožavanjem bakterija u usnoj šupljini je poznati uzrok halitoze (zadaha), jednako kao i pušenje, konzumacija određenih namirnica ili tegobe poput refluksa kiseline.
Uz karijes i bolesti desni, zadah je na vrhu popisa češćih problema zbog
kojih se osobe obraćaju stomatolozima. Dok vodica za ispiranje ili žvakaće gume samo privremeno
rješavaju ovu tegobu, ili bolje rečeno prikrivaju ju, bakterije se brzo vrate i
nastavljaju sa svojim štetnim djelovanjem. Upravo su ove bakterije
“članovi a ne uljezi” oralnog mikrobialnog ekosustava, što znači kako
potpuno bi pomicanje cijele strukture populacije bakterija bilo potrebno za
uspješno rješavanje zadaha.
“Prilagođavanje globalnog sastava urođenih bakterijskih
populacija prema `zdravom uzorku` mogao bi biti alternativni pristup
učinkovitog sprječavanja zadaha iz ustiju”, tvrde japanski istraživači.
Oni su uzeli uzorke sline 240 osoba koje su se žalile na
zadah i analizirali ih. Uzorci su podijeljeni u skupine ovisno o intenzitetu:
jedna je grupa uzoraka imala znatno nižu razinu sastavnica sumpora (koji
uvelike pridonosi zadahu), dok je također sadržavala veću količinu bakterijskih
populacija. Ovo označuje moguću povezanost između strukture urođenih bakterija
i zadaha iz ustiju, tvrde japanski stručnjaci.
“Rezultati istraživanja jasno pokazuju kako je zadah
simptom u većoj mjeri temeljen na karakterističnom prebivanju određenih urođenih
bakterijskih populacija nego samo na prekomjernom razmnožavanju bakterija zbog
loše oralne higijene”, istraživači su napisali u članku koji je objavljen u časopisu Applied and
Environmental Microbiology, te
dodaju kako će ovo otkriće
pružiti uvid u zdravlje i poremećaje usne šupljine.
K. Horvat
