Dvije su moguće posljedice na krvi tlak nakon “napada” panike.
Povišeni krvni tlak je bolest koja se definira povišenjem sistoličkog arterijskog tlaka iznad 139 milimetara žive(mmHg) ili dijastoličkog tlaka iznad 89 mmHg, zahvaća gotovo 30-45% opće populacije, ako zamislimo koliko je to u ukupnom broju stanovništva naše države, lako je razumjeti njen veliki javno zdravstveni značaj.
Kako pojašnjava dr. med Dražen Šebetić, kardiolog na regulaciju tlaka utječu naša emocionalna i psihička stanja odnosno podržaj vegetativnog živčanog sustava te je u tim situacijama normalan kratkotrajni porast tlaka te ne treba odmah uzimati dodatnu tabletu za tlak već se pokušati smiriti te onda izmjeriti tlak.
Panika i pojava visokog tlaka
“Što se tiče panike koja je posljednjih dana prisutna u cijelom svijetu i svi smo je imali prilike doživjeti i pojave visokog tlaka, učinak može biti dvojak: u većine ljudi dolazi do aktivacije simpatikusa što ima za posljedicu porast tlaka kod hiperteničara, te također i porast pulsa to je oblik akutnog stresa gdje se aktiviraju brojni mehanizmi koji imaju za cilj spremiti čovjeka na obranu od dolazeće opasnosti. Ukoliko stres potraje kao što je slučaj kod nas (ponavljajući potresi, pandemija) tada efekt porasta tlaka može biti i dugotrajniji te može zahtijevati terapijske intervencije” ističe liječnik te dodaje kako si pomoći možemo tako da smanjimo razinu stresa, a ukoliko to ne možemo na načine bez lijekova, ljudi s visokim porastom tlaka trebaju posegnuti za takozvanim anksioliticima koji često u takvim situacijama djeluju bolje nego klasični antihipertenzivni lijekovi.
Zašto dolazi do ubrzanog lupanja srca? Reagirajte i pomozite si na vrijeme
“U manjine ljudi stres izaziva sasvim suprotnu reakciju u kojoj dominira drugi dio vegetativnog živčanog sustava koji nazivamo parasimpatikus ili u medicinskom žargonu vagalnom reakcijom, a karakteriziraju je usporen puls, niski tlak, opća slabost suhoća usta sve do kolapsa. Lijek je poleći osobu na pod i podići joj noge kako bi mozak dobio kisika”, zaključuje Šebetić.
Koje su optimalne vrijednosti krvnog tlaka?
- Stanje tlaka je optimalno ako je sistolički tlak manji od 120, a dijastolički manji od 80 mmHg.
- Stanje tlaka je normalno ako je sistolički tlak manji od 130, a dijastolički manji od 85 mmHg.
- Stanje tlaka je granično ako sistolički tlak iznosi između 130 i 139 mmHg, a dijastolički između 85 i 89 mmHg. U tom slučaju ponovno ga kontrolirajte kroz jednu godinu
Hrana koju trebate izbjegavati ako imate visoki krvni tlak
A. A.
Foto: Shutterstock
