Upalna bolest crijeva (IBD – inflammatory bowel disease) najčešće se javlja u populaciji reproduktivne dobi.
U bolesnica s IBD-om često se primjećuje trend neimanja djece nastao zbog neznanja i posljedičnoga straha.
Je li taj strah opravdan?
Za početak, dobre vijesti su da žene koje boluju od Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa, posebice ukoliko je bolest u fazi mirovanja (remisije ili blagog stupnja aktivnosti), mogu očekivati normalnu trudnoću kao i porod zdravog djeteta. Za većinu žena trudnoća i porod neće dovesti do pogoršanja IBD-a.
Može li IBD utjecati na plodnost?
Prema dostupnim podacima, i muškarci i žene koji boluju od IBD-a su općenito jednako plodni kao i zdrava populacija. Stopa plodnosti može biti nešto niža u bolesnica koji imaju aktivnu Crohnovu bolest s posljedičnom upalom u području zdjelice, razvijenom perianalnom bolešću ili su bile podvrgnute operativnim zahvatima u trbuhu. Također i prethodno kirurško liječenje ulceroznoga kolitisa, posebice u području zdjelice, može uzrokovati smanjenje plodnosti u osoba oba spola.
Većina lijekova koji se koriste u liječenju IBD-a nemaju utjecaj na plodnost. O potencijalnom utjecaju sulfasalazina i metotreksata na plodnost IBD bolesnika oba spola upitajte Vašega gastroenterologom.
Na koji način IBD može utjecati na trudnoću?
Većina žena koje boluju od IBD-a imat će normalnu trudnoću i porod zdravoga djeteta. Studije povezuju IBD s nešto većim rizikom prijevremenog poroda, s nižom porođajnom masom djeteta, a u rijetkom broju slučajeva i sa spontanim pobačajima. Međutim, veliku ulogu u navedenim rizicima ima stupanj aktivnosti bolesti u trenutku začeća i tijekom trudnoće, pitanje adekvatnoga i redovitog korištenja terapije kao i praćenje medicinskih preporuka. Istraživanja su pokazala kako su većina žena, koje su u trenutku začeća bile u fazi remisije ili blagog stupnja aktivnosti bolesti, imale urednu trudnoću i porod. Sve te bolesnice imaju i veću vjerojatnost da će njihova bolest ostati neaktivna ili blagog tijeka u trudnoći. Ukoliko planirate trudnoću potražite savjete od vašega nadležnog gastroenterologa. Idealno bi bilo da je vaša bolest prije samog začeća najbolje moguće kontrolirana.
Ovo su razlike u simptomima raka debelog crijeva i raka želuca: Što trebate znati?
Hoće li trudnoća uzrokovati relaps ili pogoršanje stupnja aktivnosti bolesti?
Prema postojećim podacima u bolesnica koje su u remisiji (neaktivna bolest) ili imaju blagi stupanj aktivnosti bolesti mala je vjerojatnost da će doći do aktivacije ili pogoršanja bolesti tijekom trudnoće. Neka istraživanja čak sugeriraju kako bi trudnoća mogla imati protektivan učinak budući da neke žene imaju manji broj epizoda aktivacije bolesti nakon poroda. Ukoliko je bolest u trenutku začeća aktivna, vjerojatno je da će ostati aktivna i tijekom trudnoće.
Koje pretrage i testovi su dopušteni za vrijeme trudnoće?
Tijekom trudnoće potrebno je redovito praćenje bolesti od strane gastroenterologa. Kod sumnje ili pojave pogoršanja simptoma vaše bolesti obavezno obavijestite nadležnog liječnika ili gastroenterologa s činjenicom da jeste ili da biste mogli biti trudni. Neke od planiranih pretraga možda će se u dogovoru s gastroenterologom trebati odgoditi do iza poroda.
Što mogu tijekom trudnoće učiniti za sebe i svoje dijete?
Aktivno liječenje i stroga kontrola bolesti uz redovito korištenje preporučene terapije s uvođenjem bolesti u mirovanje/remisiju ključno je za planiranje trudnoće. Održana i stabilna remisija bolesti u trenutku začeća kao i tijekom cijele trudnoće osigurat će najbolje ishode za vas i za dijete. Odlasci na zakazane preglede nadležnoga gastroenterologa, pridržavanje njihovih uputa i korištenje propisane terapije, te redovite ginekološke kontrole su svakako od esencijalne važnosti. Trudnoća je pravo vrijeme za preispitivanje životnog stila s ciljem izbjegavanja okidača pogoršanja bolesti.
U tu svrhu preporuča se:
1. Raznovrsna i uravnotežena prehrana mediteranskoga stila s povećanim unosom namirnica biljnoga podrijetla, omega-3-masnih kiselina i ostatnih vlakana.
2. Dodaci prehrani Prilikom planiranja kao i tijekom trudnoće potrebno je razmisliti o uzimanju dodataka prehrani, posebice ukoliko ste pothranjeni ili je vaša bolest u aktivnoj fazi. Neki od suplemenata potrebnih u trudnoći su: folna kiselina – preporuča se uzimanje prije začeća i barem do 12. tjedna trudnoće jer smanjuje rizik nastanka neurološkog defekta kod ploda. Ukoliko uz- imate sulfasalazin, bolujete od Crohnove bolesti tankog crijeva ili Vam nedostaje dio tankog crijeva zbog prethodnog operativnog zahvata, dozu folne kiseline će možda trebati i povećati. vitamin D – potreban je svim ljudima jer je nužan za metabolizam kalcija i izgradnju kostiju. Čovjekov organizam ga sam sintetizira, ali mu je za to potrebno redovito izlaganje suncu. Oboljeli od IBD-a imaju veću sklonost razvoju deficita vitamina D i razvoju osteoporoze, posebice ako u terapiji koriste steroide. željezo – do 50% bolesnika koji boluju od IBD-a imaju nedostatak željeza te ga je posebice u trudnoći potrebno nadoknaditi oralnim ili parenteralnim unosom. Ukoliko se tijekom trudnoće kod trudnice detektira nedostatak željeza odabrani liječnik će ovisno o Vašoj bolesti preporučiti oblik i dozu.
3. Izbjegavanje alkoholnih pića – alkoholna pića, pogotovo u prekomjernoj količini, mogu ozbiljno ugroziti razvoj djeteta. Štoviše, u prva tri mjeseca trudnoće preporuča se potpuna apstinencija od alkoholnih pića jer mogu uzrokovati pobačaj.
4. Prestanak pušenja – pušenje nedvojbeno šteti razvoju djeteta, a može uzrokovati komplikacije i tijeka trudnoće kao i samoga poroda. Pušenje se povezuje uz razvoj IBD-a kao i uz lošije ishode tijeka bolesti te odgovora na liječenje (posebno Crohnove bolesti). 5. Tjelovježba – tjelovježba ne šteti djetetu, pomaže trudnici u procesu lakše adaptacije promjeni tijela, a pogoduje i smanjenju intenziteta umora te razine stresa.
Autori: Članovi tima za upalne bolesti crijeva KBC Sestre milosrdnice
Foto: Shutterstock
