Biljni ekstrakti za 21. stoljeće

krema za lice

Biljke stoljećima predstavljaju nepresušni izvor novih čudotvornih svojstava, a posljednjih godina se upravo u njima krila formula za neke iznimno učinkovite lijekove današnjice.

Suvremena kozmetika odavno je prešla granicu „obične“ njege i hidratacije, i pojavio se niz učinkovitih high-tech sastojaka, zbog čega smo i postavili veće zahtjeve za rezultatima od naše kreme ili seruma. Posljednja istraživanja na najboljim farmaceutskim i dermatološkim institutima stavljaju na pijedestal nove biljne sastojke, koji su zabljesnuli svojim novim mogućnostima za naše režime ljepote i zdravlja. Sve je naglašeniji trend orijentacije prema prirodi, trudimo se živjeti što zdravije i „zelenije“, pa smo svoju ekološku svijest usmjerili i prema beauty tretmanima.

Naše bake su odavno znale tajnu ljepote iz prirode, kada su lice masirali „bobicama“ grožđa ili su na lice stavljali maske od zobi, bademovog ulja i kamilice. Razvoj tehnologije i njezina primjena u znanosti omogućio je strastvenim kozmetolozima da detaljnije prouče sastav tradicionalno primjenjivanih biljaka u njezi i regeneraciji kože, i objasne njihove zapanjujuće učinke na koži, no i njihova velika potraga za novim „biljnim Botoxima“ iznjedrila je niz novih inventivnih molekula, koje će svakoj ženi (i muškarcu) uljepšati život. Pozitivni učinci zelenog i bijelog čaja, aloe vere, ulja argana, noćurka, kamilice, ginkga, itd. su već poznati, međutim novootkrivena svojstva nekih novih biljnih sastojaka otkrili su jedno sasvim drugačije poglavlje u kozmetičkoj industriji - i razveselili vjerne obožavateljice prirodne kozmetike.

U preparatima za sprječavanje preuranjenog starenja kože osobito je popularna primjena ekstrakta lista jedne vrste sene (Cassia alata), bogate flavonoidima i taninima, koja djeluje na posljedice mikro-starenja i, kao u SF filmu sa sretnim završetkom, spašava našu DNA u stanicama kože i izbjegava „programiranu smrt“ već oštećenih stanica. Takav se ekstrakt vrlo često može naći i u preparatima koji su namijenjeni za sunčanje, kada se koža sprema na suočavanje s UV-zračenjem.

Pored pamučnog T-shirta prije izlaska na sunce, možda bismo trebali razmisliti i o kozmetičkim preparatima koji sadrže ekstrakt pamuka (Gossypium hirsutum), jer najnovija istraživanja pokazuju kako se njihovom primjenom smanjuje nastanak mutacija na DNK i brže se „izrezuju“ oštećeni dijelovi iz staničnih struktura kože. Slobodno si priuštite takav preparat jer je ugodan za sve tipove kože, a ujedno smanjuje rizik od upala, eritema i nastanka bora.

Kozmetičku industriju oduševila je mala jednostanična mikroalga, Dunaliella salina, koja je pod normalnim uvjetima svjetlosti, temperature ili saliniteta zelene boje, no kada je „napadne“ UV zračenje, ili kakav drugi izvanredni „stres“ iz okoliša (pH, vlažnost, iznimno visok salinitet), one se štite stvarajući deseterostruku količinu beta-karotena, od čega njezina prirodna sredina pocrveni. Dunaliella alga korisna je ne samo u kozmetičkim preparatima, kao zaštita DNK stanica kože i sprječavanje nastanka preuranjenih bora, nego se i njezin prirodno izolirani beta-karoten u obliku kapsula koristi za pripremu kože na ljetno sunčanje i sprječavanje kožnih foto-alergija.

Centella asiatica (gotu kola) je u tradicionalnoj medicini bila lijek za opekotine i pospješivala je zacjeljivanje rana, posjekotina, ublažavala je upale nakon uboda insekata, te svrbež i crvenilo. Današnja primjena ovog „moćnog“ ekstrakta obuhvaća anti-aging preparate koji regeneriraju kolagen i elastin i popunjavaju bore (filleri), ili je idealna za njegu nakon kemijskih peelinga ili mikrodermoabrazije.

Soja je postala neizostavni dio zdrave prehrane i umanjuje menopauzalne tegobe, kada se uzima kao dijetetski nadomjestak. Njezina primjena u kozmetičkom svijetu gotovo je neizostavna, osobito u anti-aging tretmanima nakon 50. godine, kada se u organizmu smanjuje razina estrogena, što djeluje na pojavu hiperpigmentacija i potencira nastanak bora. Naime, sojini izoflavoni djeluju kao fitoestrogeni, tj. oponašaju učinak estrogena, te na taj način ublažavaju bore na licu, ujednačavaju boju tena, smanjuju hiperpigmentacije i djeluju antioksidativno.

Botulinum toxinum je u kozmetičkoj medicini naznačio pravu revoluciju i potaknuo potragu za blažim, biljnim alternativama, namijenjenim za ublažavanje mimičkih bora i „zatezanje“ kože bez kirurškog noža ili igle. Izvrsna rješenja u takvoj domeni neurokozmetike pruža kombinacija ekstrakta sjemenki maka (Papaver rhoeas) i sjemenki plavog lotusa (Nymphea caerulea), koji su se još od doba Egipta koristili za opuštanje mišića i relaksaciju, a danas u kozmetičkim preparatima njihova sinergija djeluje kao blaga verzija Botoxa. Sličan učinak postiže i korijen bijelog sljeza (Althaea officinalis), kojega smo dosad imali mogućnosti naći samo u sirupima protiv kašlja.

Spektar biljnih sastojaka koji se primjenjuju u kozmetičke svrhe povećava se iz dana u dan, izbor postaje sve egzotičniji i atraktivniji, a nove znanstvene spoznaje o biljkama kojima smo svakodnevno okruženi obećavaju nam ne samo zdraviji, nego i život s ljepšom kožom. Očito je i Majka Priroda razumjela ženske potrebe...

Želim Vam zdravu i lijepu kožu!

 Prati nas na Viber Public Chatu!