Dermatologinja otkrila kako će se ovo ljeto štititi od sunca, ali i kako izgleda idealna krema

Shutterstock 1355804366

Obzirom na rezultate istraživanja i nova znanja, kada govorimo o zaštiti od sunca bitno za znati je da adekvatna zaštita od sunca podrazumijeva ne samo zaštitu od UV zraka (UVA i UVB) već jednako tako i zaštitu od vidljive svjetlosti (VS) i infracrvenog zračenja.

Pod pojmom UV zaštite mislimo na zaštitu od UVB zraka koje su najodgovornije za nastanak opeklina i karcinoma kože i zaštitu od UVA zraka koje prodiru dublje i uključene u fotostarenje, nastanak pigmentnih poremećaja, fotodermatoza i najzloćudnijeg karcinoma kože- melanoma.

Vodič dermatologinje za savršeno njegovanu kožu

Vidljiva svjetlost (VS) utječe na fotostarenje i nastanak neželjenih pigmentacija (melasme, postupalnih mrlja); posebice kod osoba tamnijeg tipa kože.

Infracrveno zračenje (IR) svoj biološki učinak na kožu ostvaruje u dubljem dijelu kože (dermisu) oksidativnim stresom i / ili toplinom što dovodi do razgradnje kolagena i nastanka bora.

Zaštita od sunca i mjere opreza

Mogući štetni učinak sastojaka u sredstvima zaštite od sunca nije dokazan. Rađena su brojna istraživanja u kojima se ispitivala mogućnost prodora organskih filtera preko kože u krvotok i njihov utjecaj na endokrini sustav. S druge strane, neorganske filtere u sredstvima zaštite od sunca općenito prati pozitivniji sigurnosni profil iako postoji mogućnost da kada se primjene u obliku nanočestica, prodiru u krvotok radeći neželjene učinke na organima. Nadamo se da će nam rezultati istraživanja koja su u tijeku dati odgovore na otvorena pitanja vezano za sigurnost primjene UV filtera.

Jedna od briga potrošača zadnjih godina je povezanost primjene sredstava za zaštitu od sunca sa sniženim vrijednostima vitamina D u krvi što može nastati kao rezultat smanjenog djelovanja UVB zraka na kožu uslijed primjene fotozaštite.

Dvije nedavno objavljene studije iznijele su rezultate primjene sredstava za zaštitu od sunca i snižene vrijednosti vitamina D pokazavši da razumna uporaba preparata za zaštitu od sunca neće ugroziti status vitamina D kod zdravih ljudi. No, ukoliko se fotoprotekcijsko ponašanje, uključujući korištenje preparata s visokim SPF-om kombinira zajedno sa zaštitnom odjećom i potpunim izbjegavanjem sunca, velika je vjerojatnost da će doći do značajnog ugrožavanja statusa vitamina D u krvi.

Urasle dlake nastaju i zbog preuske odjeće te prekomjerne težine, a ni slučajno ih ne čupajte pincetom

Obzirom na stil života, rad u zatvorenim prostorima i smanjeno izlaganje suncu, za očekivati je niže vrijednosti D vitamina, pa ih je uputno povremeno kontrolirati. Sam nedostatak vitamina D može se lako nadomjestiti oralnim pripravcima.

Bitno za napomenuti je da se dugotrajna primjena preparata za zaštitu od sunca u posljednje vrijeme sve češće povezuje sa bolesti vlasišta praćenom gubitkom kose u prednjem dijelu poznatu kao frontalna fibrozirajuća alopecija (FFA), a koja se javlja uglavnom kod žena koje dugi niz godina primjenjuju fotoprotektivne preparate na koži lica u blizini linije kose. Pacijente koji svakodnevno nanose preparate za zaštitu od sunca treba savjetovati da izbjegavaju nanošenje u predjelu ruba vlasišta i obrva.

UV filteri i okoliš

Posljednjih godina raste javna zabrinutost za učinke UV filtera iz sredstava zaštite od sunca na okoliš u moru, posebice na koraljne grebene. Činjenica je da određeni organski UV filteri mogu štetiti koraljnim grebenima, ali treba uzeti u obzir i osjetljivost koraljnih grebena na porast temperature mora uslijed globalnog zatopljenja, na ostatke deterdženata i druga onečišćenja. Osim koraljnih grebena ekološka zabrinutost je usmjerena i na akumulaciju slabo razgradivih UV filtera koji su pronađeni u ribama i , potencijalno, mogu biti uključeni u hranidbeni lanac. S tim u vezi ulažu se dodatni napori oko proizvodnje ekološki prihvatljivih i manje štetnih UV filtera.

Oralna i sistemska fotozaštita

Prehrambene namirnice i dodaci prehrani mogu sadržavati jedan ili više aktivnih tvari koje promiču zaštitu kože od sunca pomoću različitih mehanizama i na taj način mogu biti nadopuna klasične fotoprotekcije. Primjerice, oralni unos nikotinamida sprječava foto-imunosupresiju i razvoj aktiničnih keratoza i planocelularnog karcinoma kože. S druge strane, oralni unos karotenoida ili ekstrakta paprati Južne Amerike (Polypodium leucocotmos) može smanjiti nastanak crvenila izazvanog UVB zrakama.

Sistemska fotozaštita može se postići i lijekovima. Afamelanotid je prvi u klasi sintetičkih analoga hormona koji stimuliraju melanocite. Preporuča se kod osoba sa nasljednim porfirijama poput eritropoetske protoporfirije i X vezane protoporfirije koje karakterizira iznimna fotoosjetljivost. Afamelanotid oponaša prirodni hormon dovodi do povećanja pigmentacije kože i smanjenja fotoosjetljivosti.

Individualna fotozaštita

Izlaganje suncu ima posve individualne učinke: kod osoba svijetlog tipa kože (tip I i II kože) dovodi do UVA induciranih DNK oštećenja koja se teže popravljaju nego u tamnoputih osoba, i s tim u vezi češće dolazi do nastanka karcinoma kože, dok kod tamnoputih osoba, koje su manje osjetljive na UVA zrake i manje sklone nastanku karcinoma, vidljiva svjetlost dovodi do pojave pigmentacija na koži.

Stoga bi se fotozaštita nove ere trebala prilagoditi individualnim potrebama pojedinca, ovisno o dobi, tipu kože i aktivnostima na suncu.

Idealan preparat zaštite od sunca trebao bi osiguravati zaštitu od svih valnih duljina prirodne sunčeve svjetlosti, biti prilagođen tipu kože, siguran za primjenu i imati minimalni utjecaj na okoliš. Ujedno bi trebao hidrirati kožu i imati anti-aging učinak i biti jednostavan za primjenu. Dodatni izazov izrade preparata za zaštitu od sunca je uskladiti sastojke, adekvatnu zaštitu i teksturu preparata. Ključne karakteristike fotoprotekcije budućnosti s ciljem svakodnevne primjene su ultra lagane teksture, nemasne i transparentne formulacije.

Fotozaštitu bi za izrazito sunčanih dana, uz primjenu zaštitnih sredstava, trebalo dopuniti traženjem sjene kod boravka na otvorenom i nošenjem fotozaštitne odjeće, uključujući šešire i sunčane naočale. S novim saznanjima, čini se da bi oralna fotozaštita mogla biti važan dodatak cjelokupnoj strategiji zaštite od sunca.

Kako se štitim od sunca?

Od ožujka do odlaska na ljetovanje koristim dnevnu kremu sa zaštitnim faktorom SPF 25 jer veći dio dana provedem u zatvorenom prostoru.

Za sunčanih dana kada planiram duži boravak vani (vikend) i u ljetnim danima koristim preparate sa visokim zaštitnim faktorom koji štite od UV zraka, vidljive svjetlosti i infracrvenog zračenja, nosim fotozaštitnu odjeću, naočale i kapu. Koristim lagane teksture krema za lice koji uz zaštitu od sunca imaju hidratacijski i antiage učinak. Za zaštitu nepokrivenih dijelova tijela, ruku i nogu koristim mlijeka za tijelo laganije teksture ili preparate u obliku spreja.

U doba dana kad je sunce u zenitu, te 2 sata prije i 2 sata poslije (od 11 do 15 sati) ne izlažem se suncu direktno.

Madeži u dječjoj dobi nisu opasni, ali u ovih 5 slučajeva posjetite dermatologa

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!