Kada govorimo o depresiji, više-manje, je svima poznato kako je to bolest koja ljude pretvara u ljude bez volje i interesa za aktivnosti i sadržaje koje su nekada voljeli.
U ljude kojima nedostaje životne energije, koji su gotovo čitav dan umorni te koji i na prošlost, sadašnjost i budućnost gledaju negativno. Ljudi koji pate od depresije često imaju problema sa spavanjem – ne mogu zaspati dugo ili se probude nekoliko sati ranije nego što bi trebali.
Mindfulness – o čemu se radi i kako uvježbati usredotočenu svjesnost?
Budući da su izgubili mogućnost uživanja često ne uživaju niti u hrani, druženju s dragim ljudima niti u seksualnim aktivnostima. Vrlo često imaju osjećaj kako je čitav teret svijeta na njihovim leđima. Konstantno ih prati osjećaj krivnje. Sebi su bezvrijedni, misle da ništa dobro ne mogu napraviti i/ili da ih nitko ne može do kraja iskreno voljeti. Budući da je sve tako negativno i bezizlazno mogu razmišljati i o tome kako je samoubojstvo jedini izlaz iz takve situacije.
Nasmijane depresije ima sve više
Međutim ima i onih ljudi koji ni sami nisu svjesni činjenice da su depresivni. Uspješno svladavaju svakodnevne životne obveze. Razgovaraju, smiju se, funkcioniraju, drugima ostavljaju dojam sretnih ljudi dok u stvari pate od depresije. Takav se oblik depresije naziva nasmijana depresija. Premda kao takva nije službeno priznata kao psihijatrijski termin, kliničari je sve više prepoznaju.
Ljudi koji pate od ovakvog oblika depresije u stvari često nisu svjesni činjenice da su depresivni te će na pitanje o tome kako su dati vrlo pozitivan odgovor. Oni banaliziraju svoje osjećaje te ih guraju pod tepih ili ih ne žele priznati iz straha da ih se ne bi prozvalo slabima.
Smiješak je smo fasada, obrambeni mehanizam, kako bi sakrili svoje prave osjećaje dok se tuga može manifestirati samo kao konstantni opći doživljaj kako nešto jednostavno nije u redu.
Unutarnji razgovor je itekako koristan, ali pazite kako se obraćate sami sebi
Ljudi koji pate od nasmijane depresije su kao osobe koje konstantno nose masku. Kada se prikazuju svijetu nitko neće niti naslutiti s kakvim se problemima suočavaju. Oni su obično sposobni raditi, sudjelovati u obiteljskim aktivnostima, baviti se sportom, održavati prijateljske odnose s drugima. Kada nose masku sve izgleda dobro. Međutim ispod maske rijetko tko vidi tugu, panične napadaje, nisko samopoštovanje, probleme sa spavanjem, smanjen libido…koji stalno prate ovakve osobe.
Evo kako ljudi koji proživljavaju ovakav oblik depresije opisuju svoje stanje:
Maria V.: Lakše mi je nasmijati druge nego razveseliti sebe. Drugima mogu pomoći da se osjećaju bolje čak i kada prolaze neke od najtežih trenutaka u životu, ali sebi ne mogu pomoći da budem sretna, zaista sretna. Tu sreću koju na meni vidite… to je ustvari način na koji druge sprečavam da vide što zaista osjećam.
Petra M.: Glumim jer vjerujem kako nitko ne želi čuti žalopojke o mojoj depresiji. Svi stručnjaci u svojim savjetima insinuiraju kako se jednostavno ne trudim, oni su također razlog zbog kojih glumim da sam sretna.
Ivan Z.: Gotovo se svaki dan osjećam umorno i bezvoljno. Međutim puno puta kada se ne osjećam dobro, razvučem smiješak od uha do uha samo da bih svakodnevne sitnice kao što su: odlazak u dućan, odlazak u vrtić po djecu li vožnju u liftu obavio bez pitanja – a što nije uredu?
Kako živjeti nakon napada panike? Evo što psihologinja kaže
Ana K.: Moj problem leži u činjenici da me nitko u stvari u potpunosti ne poznaje, ne poznaje pravu mene. Svaki dan se osjećam kao da sam sama čak i kada sam okružena ljudima.
Mario M.: Ponekad zaista, zaista želim ljudima pokazati kako se osjećam, ali jednostavno fizički ne mogu skinuti masku. Čini se da zidovi postaju sve jači i jači što ih ja više želim srušiti.
Motivacija za traženje pomoći
Na sreću za ovakvo stanje ima pomoći. Savjetovanje ili psihoterapija pomoći će ljudima koji pate od ovog oblika depresije da joj se uspješno othrvaju. Ukoliko ovakvo stanje primijetite u nekoga od svojih bližnjih nastojte ih motivirati da potraže pomoć.
Imajte na umu kako možda nisu svjesni svoga mentalnog stanja pa neće odmah biti niti spremni na vašu intervenciju. To je sasvim normalno. Vjerojatno će im riječ depresija zvučati previše ekstremno. Međutim ne odustajte. Osim formalne pomoći dobar način pomaganja je da se osoba otvori nekome iz svoje okoline s kim je blizak te u koga ima povjerenja.
Razgovor s drugima o mislima i osjećajima imaju najvažniju ulogu u suočavanju s depresivnim stanjima. Kada se depresivne misli i osjećaji ne tretiraju, obično postaju sve gore. Najvažnije je potražiti pomoć.
5 odluka koje pomažu u očuvanju mentalnog zdravlja
Foto: Shutterstock
