Smanjena ili odsutna seksualna želja najčešći je seksualni poremećaj kod žena; no može se javiti i kod muškaraca. Kod smanjene seksualne želje, osoba ima manje seksualnih misli, fantazija, razmišljanja ili želja nego što je ranije imala.

Osoba primjećuje da je seks i seksualnost više ne zanimaju, da nema želju razmišljati ili zamišljati o stvarima koje su joj ranije bile seksualno uzbuđujuće i zanimljive. Kod odsutne seksualne želje osoba više uopće ne razmišlja o seksu. Seksualna averzija je stanje u kojemu osoba ne samo što ne želi i ne voli razmišljati o seksualnosti i seksualnoj ugodi, već joj seks predstavlja nešto ružno, odvratno, odbojno, strano, što bi najradije izbjegla.

Seksualni problemiSmanjena seksualna želja može biti primarna i sekundarna. Primarna znači da postoji oduvijek; tj. da ta osoba nikada nije bila zainteresirana za seks, oduvijek je imala malo seksualnih fantazija, nikada nije voljela čitati erotske opise ili gledati erotske ili pornografske sadržaje. Katkad je primarna odsutnost duboko ukorijenjena u samu strukturu ličnosti takve osobe. Sekundarno smanjena seksualna želja znači da je osoba imala period “normalnog” seksualnog funkcioniranja, a da je zatim, nakon nekog vremena, počela manje razmišljati i uživati u seksualnosti.

Sekundarno smanjena seksualna želja može imati različite uzroke; može se raditi o posljedici neke tjelesne bolesti, može biti posljedica duševne bolesti, može nastupiti nakon nekih neugodnih iskustava ili se može pojaviti sama od sebe, bez povoda.

Tjelesne bolesti koje mogu dovesti do gubitka seksualne želje jesu npr. hipotireoza (smanjena funkcija štitne žlijezde), neke bolesti (npr. tumori) jajnika i sjemenika s poremećenim stvaranjem spolnih hormona. Od duševnih bolesti koje mogu dovesti do smanjene seksualne želje, prvenstveno treba spomenuti depresiju, jer kod depresije dolazi do gubitka uživanja u stvarima u kojima je osoba ranije uživala. Tako depresivni ljudi više ne uživaju u svojim hobijima i interesima, najčešće ne uživaju u hrani, imaju oslabljen apetit, te u sklopu ovog općeg gubitka životne radosti i uživanja, prestaju uživati u seksu, gube seksualnu želju i interes.

Seksualna ugodaNadalje, neka neugodna životna iskustva (npr. silovanje) mogu dovesti do gubitka seksualne želje. Isto tako, neki drugi seksualni poremećaji (npr. erektilne smetnje ili vaginizam ili bolovi pri seksualnom odnosu) mogu posredno dovesti i do gubitka seksualne želje. Problemi u vezi, nesuglasice, učestale svađe, emocionalno i fizičko zlostavljanje mogu biti daljnji uzroci gubitka želje.

U liječenju smanjene seksualne želje koristi se tehnika “malih koraka” u ponovnom vraćanju interesa i uživanja u seksualnosti. Naime, potrebno je kod osobe ponovno pobuditi želju i interes za seksualnošću. Budući da nema spontane želje za senzualnom ugodom, osoba može potaknuti sama razmišljanje o seksu ili djelovati u tom smjeru. Potiče se svaka takva aktivnost. Danas na raspolaganju postoje i brojne knjige u kojima se opisuju seksualne fantazije ljudi, a koje mogu biti poticaj onima sa smanjenom željom da pronađu neku od fantazija koja se i njima može činiti uzbudljiva i interesantna. Također, potiče se istraživanje vlastitog tijela, masturbiranje, ali i istraživanje tijela partnera/partnerice. Važno je naglasiti osobi sa smanjenom željom, da to što ona sama nema želje ne znači da neće reagirati ugodom i tjelesnim znacima seksualnog uzbuđenja (erekcijom, vlaženjem, ubrzanim radom srca,…) ako krenu u neku ugodnu seksualnu aktivnost. Najčešće se upravo to i dogodi, da kad čovjek na neki način se “prisili” na seksualni odnos, da zapravo doživi ugodu i reagira seksualnim uzbuđenjem i uživanjem.

Problem je veći kad se radi o primarno smanjenoj seksualnoj želji, kod osoba koja je oduvijek na neki način bila aseksualna. U tim slučajevima potrebno je individualno liječenje, koje je često puno dugotrajnije nego u slučajevima sekundarne smanjene želje.

Kolumnu sponzorira:
Hrvatsko društvo za seksualnu terapiju

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo