Socijalna anksioznost među najčešćim je mentalnim poremećajima - što je uzrokuje?

Shutterstock 1173696904

Svima nam je poznat onaj osjećaj nelagode kada se nađemo u situacijama koje uključuju društvo drugih ljudi.

Nelagoda i sram nastaju jer smo svjesni da nas ti drugi ljudi promatraju i procjenjuju. Sigurno su vam se povremeno preznojili dlanovi ili zadrhtao glas kada ste morali održati prezentaciju ispred velike grupe ljudi ili se upoznati s komisijom na intervjuu za posao. Javni nastup ili ulazak u prostoriju punu stranaca nije baš nešto čemu se iznimno veselimo, ali većina ljudi će izdržati tu situaciju. Međutim ako imate socijalni anksiozni poremećaj ovakve situacije i nivo stresa koje one izazivaju mogu biti nešto s čime se teško suočavate.

Prepoznajte 7 najčešćih anksioznih poremećaja, a među glavnim krivcima je - nesigurnost

Osjetljivi na kritike i odbacivanje

Socijalni anksiozni poremećaj koji se naziva i socijalna fobija jedan je od najčešćih mentalnih poremećaja. Njegova osnovna karakteristika je doživljavanje intenzivnog, iracionalnog i ustrajnog straha od socijalnih situacija u kojima će osobu drugi dugotrajno promatrati i negativno evaluirati. Osobe s ovim poremećajem su osjetljive na kritike i odbacivanje, imaju problema u zauzimanju za sebe i izražavanju vlastitih potreba te pate od niskog samopoštovanja. Zbog ovog problema mogu izbjegavati različite društvene situacije te dugoročno razviti i depresivni poremećaj.

Kako prepoznati je li sramežljivost prešla u fobiju te trebate li potražiti pomoć?

Socijalna fobija se može izražavati na različite načine, ali neke od uobičajenih situacija s kojima se ljudi teško nose i doživljavaju intenzivnu anksioznost su: razgovor sa strancima, javni nastup, izlasci na spojeve, kontakt očima, ulaženje u prostorije, korištenje javnih zahoda, odlazak na zabave, jedenje u prisutnosti drugih, odlazak u školu ili na posao i započinjanje razgovora.

Neke od ovih situacija vam ne moraju predstavljati problem, recimo držanje javnog govora može vam biti lako, ali noćnu moru predstavlja odlazak na zabavu. Ili možete biti izvrsni u ćakulanju sa strancima, ali nemate snage ući u prostoriju punu kolega s posla.

Nasmijana depresija - kada osoba nije svjesna da je depresivna, a ostavlja dojam kao da je sretna

Koje tjelesne promjene prate anksioznost?

Iskustvo intenzivnog straha u socijalnim situacijama ne mora biti kod svih ljudi jednako, no možete doživjeti neki od sljedećih tjelesnih simptoma: ubrzan puls, mišićnu napetost, vrtoglavicu, bolove u stomaku i proljev, nemogućnost hvatanja daha, osjećaj kao da ste van vlastitog tijela. Ovi simptomi mogu se javiti neposredno prije same situacije ili osoba može provesti tjedne brinući se i povremeno doživljavajući neke od navedenih simptoma. Nakon što se situacija odigra, može trošiti mnogo vremena i energije razmišljajući što je trebala napraviti i kako je još mogla postupiti. U ovom vremenu obično sebi predbacuje što nije bolje reagirala.

Kako je već rečeno ljudi koji pate od socijalne fobije imaju različite razloge zbog kojih se užasavaju određenih situacija, ali općenito nepodnošljiv strah se javlja: od očekivanja da će ih drugi prosuđivati, da će se osramotiti i poniziti te to pokazati crvenjenjem, znojenjem ili drhtanjem, da će nehotično uvrijediti druge te da će biti u centru pažnje.

Što uzrokuje socijalnu anksioznost?

Više je faktora koji doprinose razvoju socijalne fobije. Genetika ima utjecaja na njezin nastanak. Ukoliko imate člana obitelji sa socijalnom fobijom veći je rizik da ju i sami razvijete. Kroz istraživanja je pokazano da je amigdala, dio mozga zadužen za doživljaj straha, aktivnija kod osoba koje pate od socijalne fobije u odnosu na one koji ne pokazuju te simptome. Socijalno anksiozni poremećaj može biti i naučen tijekom života – neki ga ljudi razviju nakon što su doživjeli nelagodu ili bili posramljeni od strane drugih ljudi.

Obično se razvija oko 13 godine života te može biti povezana s poviješću zlostavljana, bulinga ili ismijavanja. Sramežljiva djeca vjerojatnije će postati socijalno anksiozni odrasli ljudi, kao i djeca s pretjerano kontrolirajućim roditeljima. Razvoj socijalno anksioznog poremećaja može potaknuti nekakva forma bolesti koja privlači pažnju na tjelesni izgled ili glas.

Ako se ne tretira socijalno anksiozni poremećaj može negativno utjecati na sve aspekte života – posao, školu, odnose s ljudima te zadovoljstvo životom. Pomoć u tretmanu ovoga stanja naravno postoji u vidu terapije lijekovima i psihoterapije. Stoga je pomoć potrebno potražiti što prije pri čemu je vrlo bitno ustrajati i onda kada se rezultati ne vide u kratkom periodu.

Unutarnji razgovor je itekako koristan, ali pazite kako se obraćate sami sebi

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!