Aortna stenoza

Srce

Aortna stenoza je srčana greška u kojoj promijenjeni aortni zalistak sužuje otvor (ušće) samog zalistka koji se nalazi između lijeve klijetke i aorte i na taj način predstavlja mehaničku fiksnu prepreku ispumpavanju krvi iz samog srca.

SrceU srcu postoje četiri srčana zalistka koji se nalaze između srčanih šupljina i velikih krvnih žila. Propusni su samo u jednom smjeru, poput ventila. Građeni su od elastičnih listića ili kuspisa. Samo jedan od njih (mitralni – između lijeve pretklijetke i lijeve klijetke) je dvolističan, a ostala tri su trolistična. Aortni zalistak može prirođeno biti dvolističan. To je najčešća prirođena anomalija u građi aortnog zalistka koja može biti uzrokom stenoze. Kao posljedica promjena (prirođenih ili stečenih) na srčanim zaliscima, nastaje smanjenje ili u najtežim slučajevima gubitak njihove funkcije. Dolazi do sužavanja otvora  kroz koje se ispumpava krv - stenoza ili zalisci postaju kruti i neelastični tako da više ne zatvaraju samo ušće, već ono postaje propusno i u suprotnom smjeru - insuficijencija. Jedna od sve češćih stečenih srčanih grešaka u starijoj životnoj dobi je upravo aortna stenoza.

Prije je njen najčešći uzrok bila reumatska vrućica (upalna reakcija u srcu, koži i zglobovima kao komplikacija bakterijske upale grla streptokokom). Danas je upotrebom antibiotika liječenje bakterijske upale grla i prevencija nastanka komplikacija uspješna, a reumatska vrućica kao uzrok navedene srčane greške rijetka. No, produljenjem očekivanog trajanja života u razvijenim zemljama, gdje i mi spadamo, u starijoj životnoj dobi se ispoljavaju  znakovi aterosklerotske bolesti koja zahvaća i srčane strukture. Dolazi do degenerativnih promjena (propadanja ) listića zalistka s učestalim taloženjem kalcija u njima. 

Aortna stenoza se najčešće ispoljava osjećajem nedostatka zraka, zaduhom, u početku u naporu, a kasnije i u mirovanju. Pojava napada noćnog gušenja i nakupljanje tekućine u plućima (plućni edem) prate uznapredovalu grešku. Isto tako česti simptom (znak bolesti) je i bol u prsištu (stenokardija). Pojava kratkotrajnih nesvjestica (sinkopa) ili u blažim oblicima omaglica, je rjeđa, no izuzetno prognostički značajna. Ako se javljaju u naporu, posljedica su niskih vrijednosti krvnog tlaka, a one u mirovanju značajnih, pa i smrtonosnih aritmija. Međutim, simptomi bolesti dugo vremena ne moraju biti izraženi. Nakon pojave simptoma sam klinički tijek bolesti je ubrzan i preživljavanje bez operacijskog liječenja zamjene zalistka umjetnim iznosi obično dvije do pet godina.  

SrceDijagnoza aortne stenoze se može postaviti već samim slušanjem srca i pipanjem arterijskog pulsa te karakterističnim nalazom u standardnom elektrokardiogramu (EKG ) ako su promjene prisutne. Krvni tlak je obično nizak i izražena arterijska hipertenzija govori protiv značajnije stenoze. Osnovna dijagnostička pretraga je ultrazvučni pregled srca s kolor doplerom. Sama težina greške se procjenjuje prema  veličini suženog otvora aortnog zalistka i određivanjem  razlike tlaka (gradijentom) kroz njega. Blaži oblici aortne stenoze se liječe lijekovima uz redovne kardiološke kontrole svakih šest mjeseci. To omogućuje pravovremeno postavljanje indikacije za kirurško liječenje zamjenom oštećenog zalistka umjetnim (mehaničkim koji zahtijeva trajnu terapiju protiv zgrušavanja krvi ili biološkim koji su naročito pogodni u visokoj životnoj dobi jer ne zahtijevaju antikoagulatnu terapiju). Oko 40 posto bolesnika s aortnom stenozom ima prisutnu i koronarnu bolest srca (anginu pectoris). Zbog toga se u prijeoperacijskoj obradi tijekom invazivne kardiološke obrade - kateterizacije srca  istovremeno radi i koronarografija (kontrasno snimanje srčanih arterija). Ovisno o nalazu koronarografije, tijekom same operacije zalistka se mogu napraviti i  srčane premosnice (by pass). Operacijsko liječenje se značajno produžuje život i poboljšava njegova kvaliteta.

 Prati nas na Viber Public Chatu!