Ateroskleroza

srce-srcani-udar-arterije

Ateroskleroza je najčešća bolest arterija obilježena suženjem lumena (šupljine) žile zbog lokalnog zadebljanja unutrašnjeg sloja stijenke koji se naziva plak ili aterom.

Ona je danas jedan od vodećih uzroka smrtnosti u razvijenim zemljama. Od 10 najčešćih uzroka smrti, na bolesti srca i krvnih žila, kao posljedice ateroskleroze, otpada njih šest.

SrceSama bolest započinje oštećenjem stanica koje prekrivaju unutrašnju površinu arterije (zovemo ih endotel) uslijed kemijskog ili mehaničkog oštećenja. Povišeni kolesterol u krvi, pušenje ili povišeni homocistein (danas jedan od sve više ispitivanih uzroka ateroskleroze) su primjeri kemijskog oštećenja, a mehanički stanice oštećuje povišeni krvni tlak, oštećenje kateterima pri dijagnostičkim postupcima ili čak infekcija. Hipertenzija ili povišeni krvni tlak uzrokuje stvaranje plakova na mjestima gdje struja krvi udara u stijenku žile i stvara vrtloge (na luku aorte, račvištima arterija, početnim dijelovima srčanih ili koronarnih arterija), no isto tako dugotrajno ili često stiskanje arterija (spazam) i imunološki mehanizmi dovode do oštećenja endotela. Na mjestu oštećenja stijenke razvija se upala, a oštećene endotelne stanice luče različite tvari koje privlače druge stanice iz okoline, kolesterol, krvne pločice (trombocite), glatke mišićne stanice i raznim međudjelovanjem se talože u stijenku arterije.

Kao prvi stupanj razvoja ateroskleroze nastaje "masna pruga". Ona je u cijelosti reverzibilna, što znači da prestankom djelovanja štetnog uzročnika endotelne stanice se posve oporavljaju. Međutim, ukoliko se izloženost štetnom događaju nastavlja, aterosklerotski plak raste i sve više sužava lumen krvne žile. Posljedično se smanjuje protok krvi i opskrbljenost tkiva kisikom postaje nedovoljna. U samoj žili zbog smanjene elastičnost raste krvni tlak. Povišeni tlak može dovesti do pucanja žile ili njenog raslojavanja s nastankom aneurizme (proširenja) ili plak može ovapniti i stanjiti stijenku žile s mogućnošću nastanka ugruška.

Za samu aterosklerotsku bolest je puno važniji sastav plaka, nego njegova veličina. Plakovi građeni pretežno od lipida imaju tanki pokrov, kapu plaka, i lakše pucaju. U njima se stvaraju trombi ili ugrušci koji mogu začepiti arteriju. Nasuprot tome, veći plakovi s tvrdom kapom, koji sadrže manje masnoća, rijetko pucaju jer su stabilniji. Najvažniji činioci rizika za nastanak aterosklerotske bolesti su hiperlipidemija (povišene masnoće) u krvi, hipertenzija (povišeni krvni tlak), pušenje i šećerna bolest, povišeni fibrinogen, muški spol u mlađoj i srednjoj životnoj dobi, a kod žena menopauza i uzimanje oralnih kontraceptiva ili hormonalne nadomjesne terapije samo uz prisutne ostale faktore rizika, prekomjerna tjelesna težina, povećani homocistein, nedostatna fizička aktivnost, nasljeđe i imunološka reakcija kod nekih bolesti.

AterosklerozaNajvažnije posljedice ateroskleroze su koronarna ili ishemička bolest srca, posebno srčani infarkt, cerebrovaskularna bolest i to moždani udar te suženje ili začepljenje perifernih arterija, poglavito nogu čak do nastanka gangrene.

Liječenje ateroskleroze se zasniva prvenstveno na prevenciji nastanka i razvoja bolesti. U primarnoj prevenciji unaprijed sprječavamo pojavu rizičnih faktora za nastanak ateroskleroze, a u sekundarnoj sprječavamo razvoj ili pogoršanje već nastale bolesti uz smanjivanje ili kontrolu postojećih rizika. S primarnom prevencijom treba započeti što je moguće ranije, još u djetinjstvu, stvaranjem zdravih prehrambenih navika, bez pušenja, redovnom tjelesnom aktivnošću čime ćemo uspjeti spriječiti nastanak ili barem usporiti razvoj ateroskleroze. U sekundarnoj prevenciji, kada bolest već postoji ili se dogodio incident kao posljedica ateroskleroze, puno je važnije uz djelovanja na faktore rizika, odgovarajuće liječenje samih bolesti.

 Prati nas na Viber Public Chatu!