Prevencija srčano – žilnih bolesti

Srce, stetoskop

Srčano – žilne ili kardiovaskularne bolesti su najvažniji uzrok obolijevanja i najčešći uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama.

Zdrava prehranaNo, unatoč značajnom smanjenju smrtnosti, uspješnijoj primjeni preventivnih mjera, boljoj dijagnostici i učinkovitijem liječenju, srčano – žilne bolesti su još uvijek "ubojica broj jedan". Zbog toga je neobično važno promjenom načina života i provođenjem ponekad malih, ali životno važnih zdravih navika spriječiti ili barem usporiti nastup bolesti te kasnije, kada je bolest prisutna, njeno napredovanje i razvoj komplikacija.

Osnova prevencije (sprječavanja razvoja) srčano – žilnih bolesti je zdrav način života koji se usvaja već u djetinjstvu. U tom najranijem  životnom razdoblju stvaraju se zdrave prehrambene navike  – uzimanje količinski manjih, no redovnih obroka bogatih vitaminima i mineralima iz svježeg sezonskog voće i povrća, mesa i ribe te izbjegavanje masne i brzo spremljene hrane ( "fast food", "junkie food") koja je danas naročito primamljiva zbog ubrzanog načina života jer je dostupna na mnogim mjestima, brzo se priprema i može se pojesti čak i u hodu. Posljedica takvog načina prehrane je porast osoba s prekomjernom tjelesnom težinom i poremećenim metabolizmom (mijenom) masnoća. Pretile osobe kasnije u životu imaju povećanu sklonost obolijevanju od povišenog krvnog tlaka i šećerne bolesti s razvojem brojnih komplikacija na srcu i krvnim žilama. Zdrava prehrana je osnova zdrave tjelesne težine, koja je rezultat ravnomjernog unosa i aktivne potrošnje unesenih kalorija primjerenom fizičkom aktivnošću. Fizička aktivnost ne samo da pridonosi osjećaju zdravlja i dobroj fizičkoj kondiciji, održavanju normalne tjelesne težine i prevenciji određenih bolesti koštano – mišićnog sustava, već je prirodni regulator stresa. Fizičko opterećenja mora biti u cijelosti prilagođeno prije svega zdravstvenom stanju svakog pojedinca ponaosob, jer izlaganje neprimjereno velikim  naporima može imati suprotan efekt. Zbog toga se prije početka rekreacijskog bavljenja sportom preporučuje odrediti prikladan stupanj opterećenja, ne samo kod bolesnika sa srčano – žilnim bolestima, već i kod zdravih pojedinaca.

SportKardiološki pregled uz ergometrijsko testiranje je osnova za  procjenu razine opterećenja pri kojemu krvni tlak, srčani ritam i frekvencija pulsa te opće stanje trebaju biti uredni i stabilni. Redovna fizička aktivnost treba biti izvor ugode i zadovoljstva i primjerena osobnim sklonostima, bilo da se radi o igranju tenisa, golfa, nogometa, košarke ili svakodnevnom hodanju, vožnji bicikla, rolanju, plivanju, pilatesu, teretani. Pri tome je važno naglasiti da danas zbog sve većeg odabira teretane kao načina rekreacije naročito osoba mlađe životne dobi, vježbanje u teretani treba pretežno uključivati one aktivnosti pri kojima se troši kisik (tzv. aerobne vježbe) - hodanje po steperu, vožnja bicikla, traka. Dizanje utega, suho veslo, razne vježbe snage nisu dio preventivnog rekreacijskog bavljenja sportom.

Zdrav način života svakako podrazumijeva život bez pušenja, droge, većih količina alkohola ili psihostimulansa. Neophodan je i redovan odmor – dnevni, tjedni i godišnji, uživanje u malim svakodnevnim radostima koje "hrane dušu" i oslobađaju organizam od svakodnevnog stresa.

TlakPrevencija srčano – žilnih bolesti uključuje preventivne kardiološke preglede jedanput godišnje kod zdravih osoba – muškaraca iznad 40 godina i  žena nastupom menopauze s ciljem pravovremenog otkrivanja novonastalih promjena srčano – žilnog sustava i pojave faktora rizika. Preventivni kardiološki pregled uz standardni elektrokardiogram (EKG) obuhvaća ultrazvučni pregled srca obojenim doplerom i ergometrijsko testiranje te osnovni laboratorijski probir faktora rizika za nastanak aterosklerotske bolesti srca – određivanje šećera i masnoća u krvi.
Čini se jako mnogo, ali u biti vrlo jednostavno i svakako vrijedno napora!

 Prati nas na Viber Public Chatu!