Bolesti štitnjače su oduvijek bile najčešći endokrinološki poremećaji, ali ih se u današnje vrijeme ponekad i nepravedno smatra odgovornim za dobar dio naših zdravstvenih tegoba.
Glavna funkcija štitnjače, glavni razlog njenog postojanja jest proizvodnja i lučenje hormona T4 i T3, koji su glavni regulatori metabolizma u našem organizmu. Poremećaj funkcije štitnjače, hipo ili hipertireoza, može dovesti do izrazito velikih subjektivnih, ali i objektivnih problema koji se, ipak, u najvećem broju slučajeva mogu s izrazito velikim uspjehom liječiti.
Kada posumnjati na bolesti štitnjače?
Autoimuna bolest štitnjače
Hashimotov, ili preciznije nazvan kronični autoimuni tireoiditis je, kao što samo ime govori , autoimuna bolest štitnjače koja obično traje godinama ili čak i desetljećima, a u današnje je vrijeme glavni uzrok poremećaja funkcije štitnjače. Detektira se biokemijski praćenjem razine protutijela u serumu na proteine štitnjače, tireoidnu peroksidazu (A-TPO) i tireoglobulin (TgA), ali također pomoću ultrazvuka kojim se u slučaju prisutnosti ove bolesti obično vidi difuzno nehomogen prikaz parenhima štitnjače kao odraz promjene njene strukture.
Do današnjeg dana nije u cijelosti razjašnjen uzrok ove bolesti, moguće je da se radi o promjeni razine unosa joda od 1996. godine koji je bio apsolutno nužan zbog korigiranja njegovog nedostatnog unosa. Također, može se raditi o tome da se danas, u cjelini, ipak nezdravije hranimo nego u prošlosti, s povećanom pojavom inzulinske rezistencije za koju postoje indicije da je uzročno povezana s Hashimotovim tireoiditisom. Na kraju, ne može se isključiti niti stres kao jednog od uzročnika ove bolesti.
Ipak, važno je napomenuti da kod nezanemarivog broja ljudi zahvaćenih ovom bolešću, štitnjača tijekom cijelog života može sasvim uredno funkcionirati. Dakle, kod ovih ljudi bez obzira na Hashimotov tireoiditis, štitnjača cijelo vrijeme proizvodi točno onoliko hormona štitnjače koliko organizmu treba što se odražava u urednoj vrijednosti tireostimulirajućeg hormona – TSH, najpreciznijem pokazatelju funkcije štitnjače.
Kirurgija štitnjače – kako se operira danas uz suvremene tehnologije
Inzulinska rezistencija
Hashimotov tireoiditis sam ne uzrokuje nikakve simptome već mu se u današnje vrijeme nezasluženo pripisuju gotovo svi simptomi poremećaja funkcije štitnjače (umor, malaksalost, anksioznost, palpitacije, oticanje u području lica i ekstremiteta, osjećaj nadutosti), koji su, nažalost izrazito nespecifični i uz poremećaj funkcije štitnjače mogu biti posljedica velikog broja drugih stanja ili bolesti kao niskog tlaka, niske razine željeza, premorenosti i stresa, a možda i najvažnije, tranzitorne hipoglikemije kao posljedice inzulinske rezistencije.
Upravo se inzulinska rezistencija, tj. poremećaj metabolizma ugljikohidrata, kao vrlo podmuklo stanje koje nije tako jednostavno laboratorijski detektirati (nije dovoljno određivanje razine glukoze na tašte u serumu, potrebno je učiniti barem 2-satni OGTT uz određivanje inzulina u serumu), u kliničkoj praksi pokazuje kao glavni krivac pojave ovih simptoma u osoba s urednom funkcijom štitnjače.
Ono što je danas liječnicima postalo izazov jest upravo razlučivanje prisutnosti Hashimotovog tireoiditisa od pojave jasnog poremećaja funkcije štitnjače. To se može učiniti kvalitetnom dijagnostičkom obradom bolesnika određivanjem serumskih vrijednosti TSH (po potrebi i T3, T4), TPO, TgA , ali i ultrazvukom štitnjače. Na taj način se s velikom sigurnošću može razlikovati bolesnike koje treba liječiti, od onih kod kojih se tek u bližoj ili daljoj budućnosti može očekivati pojava poremećaja funkcije štitnjače. Također, izrazito je važno bolesnike kod kojih bolest štitnjače nije uzročnik simptoma precizno usmjeriti na eventualne druge bolesti i stanja koja mogu dovesti do istih problema, pri čemu bi trebalo posvetiti veliku pažnju upravo metabolizmu glukoze čiji se poremećaj, inzulinska rezistencija, sve više pokazuje kao jedan od glavnih zdravstvenih problema današnjice.
Znate li koje su najčešće komplikacije operacije štitnjače?
Više pročitajte na https://www.poliklinika-ps.hr/lijecnici/josip-stanicic/.
Foto: Shutterstock
