Poteškoće s mentalnim zdravljem mogu se uočiti vrlo brzo.
Postoje određeni pokazatelji koji ukazuju na to, a to su: česte noćne more, čudna vjerovanja i strahovi, nemogućnost koncentracije, osjećaji tuge, tjeskobe, ljutnje, bezvrijednosti… Uzroci problema s mentalnim zdravljem su komplicirani i još ih u potpunosti ne razumijemo.
Zašto vam mišljenje drugih ne treba biti važno?
Najčešći su poremećaji raspoloženja
Poznato je, međutim, da bi problemi s mentalnim zdravljem mogli nastati iz kombinacije različitih faktora uključujući biologiju osobe (npr. genetika, neravnoteže kemikalija u tijelu) i sredinu koja vas okružuje (npr. stresna iskustva).
Uobičajeni problemi ljudi današnjice uvelike se odnose na mentalne poteškoće kao što je : depresija, tjeskoba, duboka žalost, poremećaj ponašanja, poremećaj hranjenja, poremećaj hiperaktivnosti i poremećaj pomanjkanja koncentracije te psihoze.
Poremećaji raspoloženja najčešće su psihijatrijske dijagnoze današnjice. Glavno obilježje tih poremećaja kako i sam naziv kaže su smetnje, odnosno promjene u afektu ili raspoloženju. Javlja se sniženo raspoloženje ili depresija, koja može biti udružena s anksioznošću ili bez nje te povišeno raspoloženje, odnosno manija (euforija). Neke osobe dožive samo epizode ovih stanja, no kod nekih je poremećaj stalno prisutan ili u povremenoj remisiji.
Iako su poremećaji raspoloženja česta dijagnoza, točan uzrok nastanka još uvijek nije poznat. Prisutne su brojne pretpostavke koje variraju od autora do autora. Spominju se uzročni čimbenici koji se dijele na biološke, koji podrazumijevaju kemijske abnormalnosti u tijelu, zatim genetske, odnosno ono što dobijemo naslijeđem i psihosocijalne. Također, kod nekih ovaj poremećaj može biti povezan s nekim stresnim događajem ili okolnostima.
Nemojte žaliti sami sebe – znači da ne poštujete ni sebe, a ni druge
Uvijek postoji nova šansa i nada
Bilo kako bilo, nužno je uvidjeti važnost stručne pomoći. Čovjek da bi opstao u današnjem svijetu mora raditi svoj posao da bi imao od čega živjeti, brinuti se o sebi i bližnjima, osamostaliti se, činiti stvari koje ispunjavaju njegovo biće.
Svakoga od nas kroz život vodi motivacija koju dobivamo iz dana u dan kroz različite nove situacije. Naravno da postoje bolji i lošiji dani, ali bitno je nastaviti koračati kroz život i znati da uvijek postoji nova šansa i nada za popravak. Osobe koje imaju poremećaj raspoloženja nisu u stanju to vidjeti, ako se ne obrate za pomoć. Njihov život u nekom trenutku staje i oni gube sve što su do tad imali: svakodnevicu, ljude i aktivnosti do kojih im je stalo, samostalnost, sebe.
Pri prepoznavanju simptoma trebali bi imati plan koji uključuje prevenciju daljnjih komplikacija. Gubitak interesa za druge osobe, anksioznost, povećana tuga su neki od simptoma koji prethode depresivnoj epizodi.
Euforičnost, nemogućnost zadržavanja pažnje, povećanje energije i dr. simptomi su koji prethode maničnoj epizodi. Pojedinac bi trebao imati zapisane brojeve telefona, lokacije ili druge stavke pomoću kojih bi mogao što prije stupiti u kontakt s grupom ljudi koja bi zajedno s pojedincem mogla spriječiti nastanak daljnjih komplikacija. Nadalje, pojedinac može poduzeti razne bihevioralne korake kao što su meditacija, razgovor s adekvatnom grupom, članovima obitelji ili prijateljima koji imaju dovoljno saznanja o pojedinčevim poteškoćama, te ponovno uspostavljanje balansa između aktivnosti svakodnevnog života ukoliko je došlo do disbalansa među njima.
Zašto prijateljstva često završavaju sukobima i postoji li pravo muško-žensko prijateljstvo?
Foto: Shutterstock
