Regionalni okrugli stol na temu ‘Bioslični lijekovi – prilika za pacijente i zdravstvene sustave u srednjoj i istočnoj Europi’, održan je danas uz Srednjoeuropski reumatološki kongres 2018 (CECR) u Zagrebu.
Događaj je okupio renomirane zdravstvene stručnjake u području reumatologije iz Hrvatske i Europe, predstavnike hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).
Tijekom događaja raspravljalo se o dostupnosti biosličnih lijekova za liječenje autoimunih upalnih reumatskih bolesti. Nekoliko biosličnih lijekova za liječenje autoimunih reumatskih upalnih bolesti dobilo je u posljednih nekoliko mjeseci odobrenje Europske komisije za stavljanje lijeka na tržište. Indicirani su za liječenje autoimunih upalnih reumatskih bolesti kao što su reumatoidni artritis, psorijatični artritis i ankilozni spondilitis, jednako kao i njihovi referentni proizvodi.
“Procijenjuje se da u Hrvatskoj oko 70.000 bolesnika boluje od upalnih reumatskih bolesti. Obzirom na podatke iz drugih zemalja 10 % bolesnika s tim bolestima kandidati su za biološku terapiju. Trenutno se u Hrvatskoj više od 3000 bolesnika liječi biološkim lijekovima, što znači da dio naših bolesnika ipak ne prima najsuvremeniju terapiju. Razlog tome svakako su i neprepoznati bolesnici što dovodimo u vezu s manjkom reumatologa, organičavajući komorbiditeti, ali i cijena bioloških lijekova. Nema sumnje da će bioslični lijekovi doprinijeti boljoj dostupnosti biološke terapije za ove bolesnike rekao je prof. dr. Srđan Novak, voditelj Odjela za reumatologiju i kliničku imunologiju KBC Rijeka i Potpredsjednik Hrvatskog reumatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora.
Predstavnica HALMED-a, dr. vet. med. Dijana Derganc, predstavila je postupak znanstvene ocjene i davanja odobrenja biosličnih lijekova, koji se u Europskoj uniji obavezno provodi putem centraliziranog postupka registracije i službeno stajalište HALMED-a o zamjenjivosti bioloških lijekova.
Na temelju HALMED-ova službenog stajališta biosličan lijek i izvorni biološki lijek mogu se u liječenju pacijenata međusobno zamjenjivati uz nadzor liječnika i praćenje stanja pacijenta. O prikladnosti zamjene lijeka za pojedinog pacijenta odlučuje ordinirajući liječnik, koji pacijenta treba obavijestiti o promjenama i koji će pratiti stanje pacijenta i ishode liječenja1.
“U skladu s našom nakanom da visoko kvalitetne lijekove učinimo dostupnijima, Mylan je odgovorio na sve veću potrebu za biološkim lijekovima. Stoga dolazak biosličnih lijekova predstavlja važan doprinos terapijskim mogućnostima liječenja bolesnika s autoimunim bolestima, kao što je reumatoidni artritis, u zemljama srednje i istočne Europe,” izjavila je dr. med. Katinka Giezeman, voditeljica Mylanovih medicinskih poslova za Europu.
Na panelu su izneseni i ekonomski pokazatelji primjene biosličnih lijekova u području reumatskih autoimunih bolesti.
“U srednjoistočnoj europskoj regiji liječenje autoimunih bolesti kao što je reumatoidni artritis predstavlja veliki teret za društvo. U Hrvatskoj je tako samo u prošloj godini potrošeno približno 31 milijun eura na biološku terapiju u terapijskim indikacijama referentnog lijeka. Potencijalna ušteda dolaskom biosličnih lijekova mogla bi biti i do 30%, što na temelju naših procjena iznosi minimalno oko 3 milijuna eura. To je velika ušteda za zdravstveni proračun – zbog čega biološka terapija postaje dostupna većem broju pacijenata.” kazao je Jozef Belcik, predstavnik Mylana za srednju i istočnu Europu i Njemačku, dodajući da “dolazak biosličnih lijekova u regiju srednjoistočne Europe pokazuje našu predanost razvoju pristupačnijeg liječenja i prednost neophodnom širenju dostupnosti životno važnih lijekova za pacijenta, podržavajući pritom i nacionalne vlade u njihovoj brizi za pacijente i uspješnije upravljaju financijskim sredstvima”.
Nova studija koju je objavila Europska komisija/IQVIA, iz rujna ove godine, o udjelu biosličnih lijekova, pokazuje da u zemljama srednje i istočne Europe dvostruko više pacijenata koristi neophodnu biološku terapiju zahvaljujući biosličnim lijekovima, bez utjecaja na zdravstveni proračun. To daje veliku nadu za pacijente koji još uvijek nemaju pristup biološkoj terapiji zbog visokih troškova referentnih lijekova.
Osim toga, bioslični lijekovi omogućuju značajnu uštedu zdravstvenim sustavima: predviđa se da će korištenje biosličnih lijekova samo zemljama EU5 uštedjeti više od 10 milijardi eura između 2016. i 2020. godine 2. U Europi je za liječenje raznih bolesti odobreno više od 45 biosličnih prozvoda (za 15 originalnih bioloških lijekova) 3.
