Cink – heroj u borbi protiv dijabetesa

sjemenke bundeve, grickalice

Osim što pojačava glikemijski kontrolu šećerne bolesti, cink ima ulogu u očuvanju zdravlja imuniteta, smanjenju gubitka kose, kod pojave impotencije, poboljšava rad mozga itd.

Istraživanja pokazuju da cink, element u tragovima odgovoran za više od 300 enzimskih funkcija u ljudskom organizmu, može pomoći u normaliziranju negativnih učinaka dijabetesa te u širokom spektru djelovanja pomoći u održanju zdravlja.

Dokazano je, naime, kako cink pojačava glikemijsku kontrolu u dijabetesa tipa 1 i 2. Mnogi od enzimskih sustava u kojima je cink jedna od ključnih komponenti uključeni su u metabolizam šećera te je cink i prirodni katalizator stvaranja inzulina.

Gušterača je endokrina žlijezda odgovorna za stvaranje hormona kao što su glukagon, somatostatin i inzulin. Beta stanice koje u gušterači izlučuju inzulin prepune su cinka, te bez njegove dovoljne količine ne mogu pravilno raditi.

Srećom, beta stanice "opremeljene" su vlastitim "prometnim sredstvima" - transporterima cinka, koji beta stanicama olakšavaju pohranjivanje cinka. Nažalost, dokazano je kako promjene u genima odgovornim za nastanak  jednoga od transportera, transportera cinka 8, uzrokuju nastanak dijabetesa tipa 2.

Nije stoga čudno što je cink toliko popularan suplement brojnih lijekova. Osim navedenoga, on ima ulogu i u očuvanju zdravlja imunološkog sustava, smanjenju gubitka kose i pojave impotencije, poboljšavanju rad mozga, sprečavanju gubitka osjeta okusa i mirisa itd.

Iako su različiti suplementi korisna opcija za održavanje pravilne razine cinka u organizmu, ovdje vam nudimo i popis namirnica koje ne morate kupovati u ljekarni, već neke od njih vjerojatno i u ovom trenutku imate u svom domu:

MESO, RIBA i JAJA: teleća jetrica, janjetina, govedina, piletina i puretina (tamnije meso), svinjetina, riba, kamenice, jaja.

MLIJEČNI PROIZVODI: sir, mlijeko, jogurt.

VOĆE i POVRĆE: sušene sjemenke lubenice, sjemenke bundeve, kikiriki, bademi, avokado, banane, krastavci, kivi, zelena salata, masline, luk, breskve, grašak, pinjoli (plodovi borova roda Pinus), špinat, jagode, sjemenke suncokreta, batat (slatki krumpir), rajčice, orasi.

OSTALO: čokolada i kakao u prahu.

Izvor: Biologija.com.hr

 Prati nas na Viber Public Chatu!