Paprika se u narodnoj medicini koristila na niz načina – kao antidepresiv, antireumatik, afrodizijak, antiseptik, aromatik i diuretik.
Paprika potječe iz Južne Amerike, a danas je jedna od najčešće korištenih
namirnica, posebno u našim krajevima. U trgovini uvijek birajte glatke i čvrste
paprike, dok je boja – žuta, crvena, zelena – stvar osobnog izbora. Jednom kupljene paprike u hladnjaku mogu
izdržati oko tri dana, nakon toga ih radije nemojte konzumirati.
Iako se
paprike mogu pripremati na niz začina, od salata, do variva, najzdravije su
svježe. Odlične su i pečene, a za punjenje i kiseljenje najbolje su paprike
debljeg mesa. Zimi je ovo povrće najbolje jesti ukiseljeno – kao dio zimnice,
jer se tako čuvaju sve ljekovite tvari u njima.
Paprika je izvrstan izvor vitamina C – sadrži do četiri puta više ovog vitamina
od, recimo naranče, a o sorti paprike ovisi točna količina vitamina C. Crvena
paprika obiluje i beta-karotenom, kao i vitaminima B6 i A.
Paprika je dobra za cirkulaciju krvi, jačanje
apetita, bolju probavu, vid, te pomaže kod ateroskleroze. Naime, paprika sadrži
citrin, koji kapilare čini elastičnima. Također
sadrži i oko 20 spojeva iz grupe karotenoida, koji su prirodni antioksidansi i sprječavaju
stvaranje slobodnih radikala.
Od ljute paprike u narodnoj medicini postoji niz pripravaka za
liječenje reumatskih bolova. Sokom od paprike liječe se razni upalni
procesi, primjerice upala grla ili počeci infektivnih bolesti. Prah
ljute crvene paprike koristi se za liječenje probavnih smetnji i
hemeroida.
D.Š.
