Ne samo da se pokazalo kako mediteranska prehrana može smanjiti izglede za metaboličkim sindromom, nego može ostaviti pozitivan trag na našem obujmu struka, razini dobrog kolesterola (HDL-a), trigliceridima, krvnom tlaku i metabolizmu glukoze.
Do ovog su zaključka došli grčki stručnjaci koji su proveli metaanalizu 50 istraživanja o ovom režimu prehrane. U svim je studijama sudjelovalo oko pola milijuna ispitanika.
Metabolički sindrom je jedan od glavnih uzroka krvožilnih bolesti diljem svijeta – ubojice broj jedan, a paralelno se javlja sve više i više slučajeva dijabetesa i pretilosti. U ovom pogledu je sprječavanje kardiovaskularnih bolesti ključno, a upravo ovdje dolaze glavni aduti mediteranske prehrane: omega-3 masne kiseline, vitamini i minerali te vlakna.
Naime, mediteranska je prehrana okarakterizirana velikim unosom mononezasićenih masnih kiselina, prvenstveno iz maslina i maslinova ulja, svakodnevnom konzumacijom voća, povrća, žitarica od cjelovitog zrna, tjedne konzumacije ribe, peradi, orašastih plodova i mahunarki, bezmasnih mliječnih proizvoda i relativno malom konzumacijom crvenog mesa. Alkohol se preporučuje u umjerenim količinama, uz obroke.
Prema istraživačima, dr. Demosthenesu Panagiotakosu i dr. Christini-Mariji Kastorini, mediteranski je način prehrane jedan od najpoznatijih koji je povezan sa smanjenom stopom smrtnosti zbog bilo kojeg razloga, sa sniženim rizikom od krvožilnih bolesti, dijabetesa tipa 2, pretilosti i određenih vrsta raka. Jednako tako, dobrobitno utječe na abdominalnu pretilost, razinu lipida, metabolizam glukoze i krvni tlak – sve redom faktore rizika za krvožilne bolesti i dijabetes.
Za ovakve pozitivne učinke mediteranske prehrane odgovorni su antioksidansi i protuupalne sastavnice cjelovitog režima prehrane, ali i učinci pojedinih namirnica, pogotovo maslinovog ulja, voća, povrća, ribe i cjelovitih žitarica, ističu grčki stručnjaci.
K. Horvat