Predviđanja za 2019. godinu koja se nastavljaju na trendove iz 2018. godine ukazuju da će prehrana temeljena na biljnim namirnicama sve više dobivati na značaju, neovisno o tome deklariraju li se konzumenti kao vegetarijanci, vegani ili fleksitarijanci.
Činjenica je da je prisutna sve veća dostupnost raznih novih biljnih namirnica, poput biljnih napitaka na bazi žitarica ili orašastih plodova, raznih sjemenki i mahunarki te prerađevina od tih namirnica.
“Plant based” prehrana
Veganski i vegetarijanski fast food mogli bi polako ući u mainstream i u zemlji mesojeda i ljubitelja burgera i ćevapa. Paralelni je to svijet generacije milanijalaca koji rado posežu za zdravijim verzijama fast food-a poput sushija, wrapova, springrollsa, falafela i sličnih malih brzih jela koja se u pravilu pripremaju bez mesa. Općenito, globalni trendovi bilježe manju konzumaciju mesa i porast potrošnje biljne hrane i prakticiranje tzv. „plant based“ prehrane. Istraživanja pokazuju kako je takvim načinom prehrane moguće prevenirati brojne kronične nezarazne bolesti i povećati šanse za dugovječnost.
Šećer od breze, ghee maslac, moringa…10 novih trendova u prehrani
Više fermentirane hrane
Zbog rasta svijesti o važnosti unosa korisnih bakterija iz fermentirane hrane, a i mogućnosti konzerviranja prehrambenih proizvoda, vjerojatno će se sve više kuhara poigravati s fermentiranjem hrane prilikom pripreme jela. Osim uvriježenog kiselog kupusa i ukiseljenog povrća, postoji cijeli niz namirnica koje se transformiraju u sasvim drugačije teksture i arome prilikom fermentacije. A unos takve hrane samo obogaćuje našu osiromašenu crijevnu mikrobiotu.
Prema nekim predviđanjima, smatra se da će kiseli okusi dominirati trpezama tijekom sljedeće godine, zahvaljujući utjecajima korejske, filipinske i perzijske kuhinje. Neki od tih primjera su kimchi-tacosi i quesadille, te razne marinade i recepti s različitim vrstama octa. Karakteristični trpko-gorko-kiseli okusi novih hit namirnica mogli bi se udomaćiti i kod nas: rabarbara, tamarind, grejp, gorke naranče i nar – samo su neke od namirnica iz perzijske kuhinje, nama vrlo bliske zbog zajedničkog mediteranskog kruga.
Začetci primjene mesa uzgojenog u laboratoriju
Na tragu trendova koji zadiru u „plant based“ filozofiju, sve će dostupnije postati meso i proteinske namirnice uzgojene u laboratoriju. Radi se o uzgoju životinjskih stanica u kontroliranim uvjetima što značajno smanjuje loše postupanje i ubijanje životinja te emisiju stakleničkih plinova i potrošnju energije. U nas to vjerojatno nije bliska budućnost, posebice jer još uvijek okus takvih proizvoda nije zadovoljavajući, ali u svjetlu globalnih trendova, možemo ga očekivati i u našim krajevima.
“Keto“, „Paleo“, pa čak i „Pegan“ (paleo + vegan) dijete
Prehrana s nižim udjelom ugljikohidrata i žitarica već nekoliko godina bilježi sve više poklonika diljem svijeta. I dok se radikalna ketogena dijeta preporučuje samo u ciljanim indikacijama pod liječničkim nadzorom, blago sniženje udjela ugljikohidrata može biti korisno i za opću populaciju. Nadalje, ovakvi modeli prehrane nerijetko uključuju zdrave masti poput kokosovog i maslinovog ulja, avokada, sjemenki, orašastih plodova koje imaju pozitivan učinak na zdravlje te se stoga preporučuju u prehrani. Svaki radikalni trend treba uzeti „cum grano salis“, ali pritom razmotriti i usvojiti korisne elemente koji se nalaze u svakom od tih obrazaca.
Kurkuma: djeluje protuupalno, liječi depresiju, pomaže kod bolesti…
„Time-restricted feeding“ ili koncept isprekidanog posta
Od pamtivijeka, u mnogim civilizacijama i religijama (kršćanstvu, islamu, budizmu, judaizmu, hinduizmu i mnogim afričkim religijama), gladovanje je poznato kao jedno od “sredstava” pročišćenja – fizičkog, psihičkog, spiritualnog. U Starom Egiptu postojala je primjena tzv „terapijskog gladovanja“ koje je bilo provođeno kroz dulji period, u svrhu jačanja organizma. I Hipokrat je, kao „Otac medicine“, vjerovao kako je gladovanje odličan način za pročišćavanje organizma i odmaranje probavnog sustava, kojeg je smatrao gotovo najvažnijim organskim sustavom. Tijekom 19. stoljeća gladovanje je bilo prilično popularno kao terapija, odnosno način detoksikacije organizma.
Model isprekidanog posta prehrana je koja ima uporište u modernoj znanosti, a podrazumijeva ograničeno vrijeme unosa hrane tijekom dana i duži prekonoćni post. Istraživanja provedena na životinjama i manji broj istraživanja na ljudima pokazala su kako takav način prehrane povoljno utječe na osjetljivost na inzulin, funkciju beta-stanica gušterače koje proizvode inzulin kao i krvni tlak, oksidativni stres i apetit. Čak i minimalne promjene u ritmu hranjenja – primjerice unos hrane tijekom 11 sati i gladovanje tijekom 13 sati u danu – mogu polučiti pozitivne promjene.
Kuhanje je opet in
Rast cijena hrane mnoge će zadržati u kuhinjama u 2019. godini. Osim toga, mlađe generacije više se ne boje kuhanja i milenijalci rado stoje za štednjakom. Prema nekim istraživanjima, ova populacijska skupina čak četiri od pet dana konzumira obroke koje priprema kod kuće jer se to uklapa u njihov životni stil koji je primarno usmjeren prema osobnom komoditetu tzv. Netflix generacije.
Razne inačice zamjena za kavu
Matcha latte – capuccino pripremljen od organskog praha zelenog čaja sve je raširenija inačica zamjene za kavu. Priprema čaja matcha stoljećima je vezana uz rituale, posebice u Japanu i Južnoj Americi, pa je i za pripremu ovog napitka potrebna posebna oprema, poput metlice od bambusa i drvenih žličica.
Nove vrste kruha i peciva
tijekom posljednjih godina sve se hrabrije poseže za raznim „novim“ ili starim, zaboravljenim žitaricama, ali i brašnima od orašastih plodova i mahunarki. Upotreba drugačijih vrsta brašna osigurava bogatstvo različitih tekstura i aroma, no zahtijeva i njihovo dobro poznavanje kako bi recept uspio.
Budući da se sve više prepoznaje značaj proteina u prehrani i mnoge osobe nastoje povećati udio proteina i smanjiti udio ugljikohidrata, tzv. „proteinski kruh“ postaje sve popularniji. Ne samo kruh, već i palačinke, muffini, krekeri, keksi i razne druge prerađevine koje dobivaju sasvim novu dimenziju kada se u njihovoj pripremi upotrijebe visokoproteinske sirovine.
Najčešće se proteinski kruh priprema prema jednostavnim receptima koji uključuju svježi sir, mljevene zobene pahuljice, jaja, razne sjemenke, a mogu mu se dodavati i proteinska brašna npr. konoplje, slanutka ili graška. Za prave gurmane preporuka su posebne brazilske pogačice od brašna tapioke. Rastom popularnosti raznih namaza na bazi slanutka, patlidžana, maslina, avokada…raste interes i za specijalnim vrstama kruha i krekera koji ih prate. Dvije najpoznatije vrste istočnjačkih inačica kruha su pita i naan kruh.
Konoplja u raznim oblicima
Prošle godine legalizirana je primjena marihuane u Kaliforniji, a i u Kanadi. Stoga se očekuje i pojava kulinarskih kreacija i jela s marihuanom u tim državama. U Hrvatskoj će zasigurno rasti primjena prehrambenih, kozmetičkih proizvoda i jela na bazi industrijske konoplje koja sadrži brojne korisne tvari i vrlo povoljan sastav masnih kiselina. U zemljama zapada sve se češće pojavljuju proizvodi poput gaziranih pića, čajeva ili piva s marihuanom ili dodatkom prirodnog kanabidiola (CBD). Primjena ovog sastojka predviđa se i u restoranima i barovima s inovatibnim chefovima i baristima, u pripremi tasting menua i koktela.
Ne volite prokulice? Uz ovaj recept, obožavat ćete ih
Foto: Shutterstock
