Lošim kuhanjem štetimo imunitetu! Nutricionist savjetuje što krivo radimo

Nenad bratkovic

Jedan od najaktivnijih nutricionista na društvenim mrežama i za vrijeme pandemije koronavirusa svakako je magistar nutricionizma i magistar fitofarmacije i dijetoterapije Nenad Bratković iz Nutriklinike.

Na njegovu Facebook i Instagram profilu gotovo svakodnevno možete pronaći velik broj savjeta za zdravu prehranu u svakodnevici, a mi smo razgovarali s njim o najvećim greškama koje radimo u izolaciji, a tiču se kuhanja i odabira namirnica.

Treba li se razlikovati prehrana za žene i za muškarce te zašto?

Postoji li veza loše i nekvalitetne prehrane s koronavirusom?

Ne možemo odgovorno reći da je prehrana ključni čimbenik u kontekstu koronavirusa. Ne postoje ni znanstveni pokazatelji za to, a i epidemiološke mjere izolacije kao i mjere redovite higijene su najvažnije. No prehrana je u širem kontekstu koronavirusa jako važna. Za pravilno funkcioniranje imunosustava potrebni su važni nutrijenti poput vitamina A, vitamina D, aminokiselina poput glutamina, vlakana te nenutrijenti poput polifenola i karotenoida. Nadalje, hipertenzija (povišeni krvni tlak) i terapija lijekovima protiv hipertenzije zbog pojačane izraženosti receptora izgledno je visokorizični čimbenik podložnosti koronavirusu. Kada znamo da je strategija prehrane/dijetoterapija poput DASH prehrane vrlo dobra dijetoterapija za smanjenje hipertenzije i prije svega da je stanje debljine, tj. metaboličkog sindroma vrlo često pridruženo s hipertenzijom, onda možemo zaključiti kako je prehrana vrlo važna i u kontekstu “borbe” protiv koronavirusa.

Koji je najveći problem kućnih “MasterChef natjecanja” , kako nazivate kuhanje kod kuće u doba koronavirusa?

Prehrana je mnogo više od biokemijske stvarnosti koja jako utječe na zdravlje čovjeka. Ona je i emocija, temelj užitka, ugode, ona je dio pripadnosti zajednici, uveseljava ili pak rastužuje. Drugim riječima, normalno je da ljudi teže u vremenu jake nesigurnosti i neizvjesnosti pripremati obroke koji su ukusni, zanimljivi nepcu. No, ako pri nastojanju da više kuhamo pripremamo one obroke koji su visokokalorični, niske hranjive vrijednosti s vrlo nepovoljnim sadržajem nutrijenata i sadržajem šećera, škroba, proupalnih masti, onda je sasvim jasno da će imunosni odgovor biti mnogostruko oslabljeniji, da će se ljudi debljati, ugrožavati svoje kardiometaboličko zdravlje i tako u krug. Pogotovo sada kada se mnogi ne mogu kretati, i samim time energetska ravnoteža jako je narušena. Pomnožite li to s 30 ili 60 dana… Dakle, kuhanje i pripremanje obroka u okrilju obitelji apsolutno da, ali ujedno s težnjom da to budu ne samo ukusni, već i nutritivno bogati obroci! Muffini s jajima i nasjeckanim vlascem, špinatom za doručak, ili zlevanka od jogurta, kukuruznog brašna i sjemenki, a ne biskvitni kolači i bijeli kruh s namazima poput onih čokoladnih.

Bolesna štitnjača, policistični jajnici... Kada pomoć potražiti i kod nutricionista?

Koji su ključni savjeti za zdraviju prehranu unutar četiri zida?

Uskrs je već mjesec dana iza nas te smo kao i svake godine 5-7 dana provodili neki detoks sa smoothiejima i pijenjem vode i čajeva, a nakon toga vratili smo se na staro – kaloričnim, slatkim i masnim obrocima. Dakle, moj je savjet valja biti bez kampanjskog pristupa prehrani i da “detoks” treba biti svaki dan. Povrće i zdravo voće s manjim sadržajem šećera – svaki dan, a ne obroci temeljeni na tjestenini, riži, krumpiru, kruhu i tijestu. Čini se da je najveća briga zavladala oko kruha, kako će ljudi preživjeti bez kruha… Obrok može i treba biti i bez kruha, a onda kada se kruh napravi kod kuće (bez kvasca i sl.), onda se pojede bez grižnje savjesti, a ne kao pravilo bez kojeg nema obroka.

Posebno volite istaknuti ciklu kao namirnicu, možete li objasniti koja je važnost cikle u prehrani?

U spomenutoj strategiji smanjenja povišenog krvnog tlaka, kao vjerojatno rizičnog čimbenika mehanizma ulaska koronavirusa u organizam kroz angiotenzin konvertirajuće receptore, cikla je namirnica koja može doprinijeti snižavanju krvnog tlaka. Izrazito je prirodno bogata nitratima, koji u složenim reakcijama pretvorbe omogućavaju opuštanje (dilataciju) krvnih žila, što smanjuje rizik od fatalnih posljedica slabo kontrolirane hipertenzije. Čini se da jedna čaša soka i prirodnih proizvoda od cikle može pomoći u snižavanju krvnog tlaka. Tu su i betalaini, pigmenti koji cikli daju jarku boju, a ujedno su snažni antioksidansi.

Što bi konkretno savjetovali svima onima koji u hrani traže utjehu; ili nešto za grickati uz omiljenu seriju; ili jedu iz dosade?

Rekao bih da nema ništa loše u tome da zaključimo da hrana znači i ugodu, no pogrešno je hranu shvatiti kao utjehu, naročito kod anksioznih stanja i poremećaja koji su sada vrlo česti. Valja posegnuti za pomoći psihologa i psihijatra, zato su sada vrlo važni ti stručnjaci. Kad god možemo, valja se pokrenuti na balkonima, ili u prirodi u osami kada nema nikoga, to će smanjiti mogućnost “fokusiranja” isključivo na hranu i djelovati povoljno na neurotransmitere i dovesti nam endorfine. Od hrane valja grickati, primjerice, bučine golice, tostirane lješnjake ili bademe. Riječ je o namirnicama bogatima zdravim mastima, magnezijem (golice), proteinima koji su vrlo važni u prehrani, a unatoč kaloričnosti omogućavaju raniju sitost nego kada se umjesto njih odabere čips, flips i sl.

Ako ste na dijeti, na ovih 7 namirnica na neko vrijeme zaboravite...

Foto: Josip Regović/Pixsell, Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!