Beta-karoten je prirodni biljni pigment prvi puta izoliran 1830. godine iz mrkve.
Žute je do crvene boje, koji se nalazi u različitom voću i povrću, te je jedan od najznačajnijih predstavnika karotenoida. Osim beta karotena u skupinu karotenoida spadaju i likopen, alfa-karoten, kriptoksantin, zeaksantin i lutein.
Ljudski organizam ga može pretvoriti u vitamin A, te ga često nazivaju provitamin A, dok se ostali karotenoidi ne pretvaraju u većoj količini u vitamin A.
Poznato je da je snažan antioksidans koji svojim djelovanjem štiti od slobodnih radikala koji oštećuje stanice organizma i dovode do različitih poremećaja i bolesti. Djeluje antikarcenogeno, a pridonosi i različitim terapijskim postupcima.
Najpopularniji je ljeti, jer ima veliki utjecaj na zaštitu sluznice i kože jer štiti od UV zračenja, a uz to pospješuje tamnjenje uslijed sunčanja. Potiče stvaranje pigmenta melanina i neutralizira djelovanje štetnih slobodnih radikala čime se smanjuje negativan učinak sunčevih zraka na kožu. Upravo zato, znanstvenici ga preporučuju uzimati nekoliko tjedana prije izlaganja suncu kako bi potrebe za njim bile spremne, a zalihe namirene.
U kakvoj su vezi personalizirana prehrana i mladolikost kože?
Izvor beta-karotena
Bogati izvor beta-karotena je žuto i narančasto voće i povrće, te tamno zeleno lisnato povrće. Poput slatkog krumpira (batata), mrkve, špinata, blitve, brokule, tikvica, salate, dinje, marelica, kruške, lubenice i paprike. Studije su pokazale da se veće količine beta-karotena nalaze u kuhanom voću i povrću nego u svježem.
Kako otkriti na koju hranu ste alergični? Postoje dva načina, a nutricionistica zna sve o tome
Budući da se beta-karoten pretvara u vitamin A koji je topiv u mastima, za bolju apsorpciju važno je konzumirati namirnice bogate beta karotenom s masnoćama poput maslinovog ulja ili orašastih plodova.
Udio beta-karotena u namirnicama
NAMIRNICA | mg beta-karotena/100g |
| Slatki krumpir | 11,5 |
| Mrkva | 8,3 |
| Zeleno lisnato povrće | 6,3 |
| Zelena salata | 5,3 |
| Bundeva | 4,6 |
| Kupus | 3,9 |
| Suhe marelice | 2,1 |
| Dinja | 2,0 |
Preporuke za unosom beta-karotena koje bi trebale zadovoljiti potrebe za ovim nutrijentom kreće se od 10 mg do 60 mg dnevno. S obzirom na ubrzani način života često te potrebe nisu zadovoljene. Većina istraživanja pokazuje kako gotovo 50% stanovnika unese hranom 2 mg beta karotena na dan, što je ispod zadovoljavajućeg.
Beta-karoten ne uzrokuje nuspojave, no vrlo visoke doze, iznad 60 mg na dan mogu obojiti kožu u žuto (ksantoza), a osobe koje dulje vrijeme uzimaju beta-karoten u dozi većoj od 30 mg može pogoditi bezopasna i prolazna hiperkeratonemija. Unos većih količina beta-karotena neće dovesti do hipervitaminoze vitaminom A, budući je apsorpcija beta-karotena manja i njegova pretvorba u vitamin A prespora.
Posebne preporuke
Beta-karoten snižava razinu vitamina E u organizmu. Osobama koje dugo uzimaju pripravke beta-karotena preporučuje se dodatno uzimanje vitamina E.
Istraživanja su pokazala da suplementacija beta-karotenom kod pušača može povećati rizik od karcinoma pluća, stoga se ne preporuča uzimanje više od 6 mg beta karotena na dan.
Ljetni detoks koji trebate isprobati! I ne, nećete ni sekunde biti gladni
Foto: Shutterstock
