Djelomično ili potpuno zamrznut, voćni ili čokoladni, industrijski ilia domaći, ma kakav bio, neodoljiva je ljetna strast. Predstavljam vam Njegovo Veličanstvo – sladoled!
Što je zapravo sladoled i kakve su mu nutritivne vrijednosti?
Ljetna slastica koja se većinom sastoji od mlijeka u prahu, vrhnja ili maslaca te nemliječnih sastojaka koji se dodaju u smjesu u svrhu podešavanja organoleptičkih svojstava, odnosno okusa.
Beta-karoten – saveznik za preplanulu put, a najviše ga ima u slatkom krumpiru
Kako bi početna mliječna baza bila slađa i ukusnija, dodaju se šećeri, zaslađivači, stabilizatori, emulgatori, uz mogući dodatak voća, voćnih aroma, jaja, čokolade ilia nekih drugih dodataka. Osim toga, sladoled sadrži vodu te upuhani zrak.
Ako ste se pitali što je uopće upuhani zrak i kakve veze ima sa sladoledom, on služi povećanju volumena sladoleda te boljoj konzistenciji. Zanimljivo je da upuhani zrak smanjuje osjećaj hladnoće u ustima tijekom konzumiranja. To je naravno industrijska verzija sladoleda. Kao i kod svega, industrijske verzije su manje poželjne na dnevnom jelovniku zbog visoke nutritivne vrijednosti (porijeklom iz masnoće i šećera), ali i zbog umjetnih tvari – aditiva. Kako se povećava popularnost industrijske, gotove hrane tako se povećava i korištenje aditiva, šećera i masnoće u proizvodnji općenito.
Može li se na jelovniku naći sladoled kojeg preporučuje nutricionist?
Odgovor je DA! Ako standardnu mliječnu bazu zamijenite jogurtom, a umjesto šećera i zaslađivača dodate jagode i med, sve usitnite blenderom te zamrznete, imat ćete savršeno balansirani sladoled.
Za manje od sat vremena dobit ćete ukusnu domaću slasticu koja je nutritivno bogata, slatka i bezopasna za vaš struk. Još jedna ideja za domaći, zdravi sladoled je zaleđena smjesu od banana. Varijacija na temu je puno.
Ono sto je bitno je mijenjati svijest o slasticama i osvijestiti kako je unos adekvatne količine ugljikohidrata (šećera) nužna za svakodnevno funkcioniranje središnjeg živčanog sustava i potpunu razgradnju masti.
Samo naš mozak koristi 130 g šećera na dan! Prema tome je osobi koja unosi 1800 kcal na dan, potrebno 180 g šećera. Sasvim je u redu dio tog šećera unijeti putem sladoleda. Ključ je, kao i uvijek, u količini, bilo da se radi o home-made ili industrijskom sladoledu.
Ljetni detoks koji trebate isprobati! I ne, nećete ni sekunde biti gladni
Nove generacije sladoleda
Probiotici
Prema Journal of Dairy Science, nova ideja je obogaćivanje sladoleda probiotskim kulturama jer prema istraživanju nije zamijećena redukcija bakterija pri temperaturama smrzavanja. Probiotici su zbog svojeg pozitivnog utjecaja na probavni sustav uspješno implementirani u čokoladice i lizalice. Zašto ne bi u sladoled?
Antioksidansi
Prehrambeno tehnološki napori idu u smjeru proizvodnje novih generacija sladoleda koji će objediniti blagotvorne učinke antocijana, betakarotena te ostalih antioksidanasa, kako bi sladoled postao način povezivanja zdrave hrane i slatkog užitka.
Alergije
Do alergijskih reakcija dolazi u slučajevima kada organizam greškom prepoznaje određenu bjelančevinu kao štetnu. Obratite li pažnju na najčešće sastojke sladoleda s početka članka, možete zaključiti kako su to ujedno i najjači alergeni – mlijeko, jaja, orašasti plodovi. To je svakako još jedan od razloga da svoj sladoled napravite kod kuće i, eliminirajući alergene, zaštitite se od reakcija (ako ih imate, naravno).
Treba naglasiti da su u tijeku i revolucionarna istraživanja koja su na tragu recepture sladoleda koji ublažava simptome kemoterapije.
Sladoled je nezaobilazan je ljeti, ali i zimi u Skandinaviji. Unatoč tvrdnjama da izaziva prehlade, sladoled se ipak preporučuje kod upale krajnika jer umanjuje iritaciju sluznice.
I da, nutricionisti se slažu, sladoled itekako može biti dio uravnotežene prehrane svih dobnih skupina ljudi.
Probavne smetnje, noćna žudnja za hranom, tamna mokraća… Sve su to simptomi dehidracije
Foto: Shutterstock
