Demencija označava skupinu različitih simptoma poput slabijih vještina jezičnog izražavanja i govornih funkcija, percepcija, smanjene kognitivne vještine poput prosuđivanja i zaključivanja, od kojih je najizraženiji gubitak pamćenja.
Većina demencija posljedica je oštećenja mozga koja se danas dostupnim metodama liječenja ne mogu značajnije zaliječiti, poput Alzheimerove bolesti, koja je osobito prisutna u populaciji starije životne dobi, dok se neke druge vrste demencija poznatog uzroka mogu liječiti. U tom pogledu, trebamo imati na umu da stilom života možemo utjecati na odgodu navedenih bolesti. Danas je općepoznato da hrana koju konzumiramo može znatno utjecati na modulaciju rizika od nastanka neke bolesti. Hrana sama po sebi, ukoliko je nezdrava neće dovesti samostalno do razvijanja određene bolesti, međutim kvalitetnom prehranom možemo napraviti značajne korake u vidu prevencije.
MIND prehrana:
Kada govorimo o prehrani koja je korisna kod demencija, potrebno je spomenuti MIND način prehrane, tj. spoj Mediteranske prehrane i DASH dijete, gdje obje dokazano imaju pozitivan učinak kod visokog tlaka, srčanog i moždanog udara. MIND dijeta tako ne zahtjeva da se slijede posebni režimi prehrane u kojima ćete gladovati, već zaštititi svoj mozak i ujedno uživati u hrani.
MIND dijeta se sastoji od 15 grupa namirnica, uključujući „10 zdravih grupa“; zeleno lisnato povrće, korjenasto i ostalo povrće, orašaste plodove (bademi, lješnjaci, orasi..), bobičasto voće, grahorice (mahunarke), cjelovite žitarice, riba, perad, maslinovo ulje i vino, te “5 nezdravih grupa”; crveno meso, zatim maslac, margarin i sir, slatkiši, pržena i fast food hrana.
Osoba koja se odluči slijediti MIND dijetu će imati vrlo zanimljiv i šaren jelovnik. Primjerice, jedna šaka kuhanih cjelovitih žitarica sa povrćem po želji uz salatu tokom dana, jedna čaša vina (2dcl), kao grickalice orašasti plodovi. Posebno mjesto ima bobičasto voće, tj. borovnice za koje se smatra da imaju posebno blagotvorno djelovanje na mozak. Grahorice su na jelovniku svaki drugi dan, perad barem dva puta tjedno a riba barem jednom tjedno. Zvuči zanimljivo, i ne pretjerano zahtjevno. Ono što je potrebno ograničiti su nezdrave grupe, stoga preporuke za MIND dijetu kažu sljedeće; najviše 1 žlica maslaca na dan, sir i pržena hrana manje od jednom tjedno, smanjiti na jednom u tri tjedna.
Savjeti koji mogu pomoći:
Vitamini B skupine
Istraživanje sa Sveučilišta Oxford pokazalo je da visoke razine vitamina B skupine (folna kiselina, vitamin B6, B9 i B12), mogu smanjiti razinu homocisteina u krvi. Zašto nam je homocistein bitan kod demencije? Homocistein je povezan sa raznim moždanim oštećenjima, te je preporuka da su njegove razine u organizmu niže, jer se povezuje sa bolestima poput demencije. Istraživanje je stoga pokazalo kako uzimanje dodataka prehrani s vitaminima B-kompleksa može zaštititi od Alzheimerove bolesti, tj. da su visoke razine vitamina B skupine smanjile razinu homocisteina u krvi.
Vitamin D
Znanstveno istraživanje sa Sveučilišta Exeter pokazalo je da nedostatak vitamina D u organizmu povećava rizik od demencije. Istraživanje koje je trajalo šest godina redovito je pratilo razinu vitamina D kod čak 1600 ispitanika. Nakon istraživanja, zaključak je bio sljedeći; osobe koje su imale nisku razinu vitamina D imale su ujedno 53% veći rizik od razvijanja demencije, dok je kod onih kod kojih je ta razina bila i niža, rizik je bio veći i za 125%. Izvor vitamina D je hrana koja sadrži masti, jer je Vitamin D topiv u mastima; losos, tuna, sir, jaja, te možda najzanimljiviji izvor vitamina D je onaj koji nastane u našoj koži prilikom umjerenog izlaganja suncu.
Silicij
Kod uvođenja preventivne prehrane za demenciju, preporuka je u prehranu uvesti hranu koja sadrži silicij. Naime, istraživanja su pokazala da silicij sprječava apsorpciju aluminija kojeg možemo unositi putem hrane. Znanstveno istraživanje koje je objavljeno u Časopisu za Alzheimerovu bolest je istražilo kako mineralna voda koja sadrži silicij utječe na kognitivne sposobnosti. Nakon 12 tjedana, osobe koje su pile mineralnu vodu koja sadrži silicij, imale su znatno niže razine aluminija u organizmu, te su se sukladno tome popravile kognitivne (moždane) sposobnosti. Hrana koja je interesantan izvor silicija je mineralna voda (koja ga sadrži), zatim kelj, zelena salata (puterica), crveni luk, raštika i smeđe alge.
