Proljetne temperature posljednjih dana potaknule su aktivnost ovih neugodnih nametnika i prenosnika zaraznih bolesti koje mogu završiti fatalnim ishodom. Podsjećamo vas kako prevenirati ubod krpelja i što učiniti ako se krpelj već „uhvatio“ pod kožu.
Krpelji za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi, pa povremeno kao nametnici na životinjama, pticama i sisavcima, a iznimno i na čovjeku, sišu krv, pri čemu mogu prenijeti uzročnike zaraznih bolesti. Nasreću, samo je mali broj krpelja zaražen uzročnicima zaraznih bolesti.
Koje bolesti prenose krpelji i kako ih skinuti?
Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do 1 m visine) i u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Zbog toga je boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan s rizikom mogućeg kontakta s krpeljima.
U Hrvatskoj se od bolesti koje prenose krpelji najčešće pojavljuju Lajmska bolest i krpeljni meningoencefalitis.
Lajmska bolest – infekcija koja može zahvatiti svaki organ
Lajmska bolest je uzrokovana bakterijom Borrelia burgdorferi, a prate je sljedeći simptomi:
- umor
- zimica
- vrućica
- glavobolja
- bolovi u mišićima i zglobovima
- povećani limfni čvorovi
- karakterističan osip na koži
Lajmska bolest se liječi antibioticima, što je izuzetno važno da se spriječi kasniji stadij bolesti i moguće posljedice – artritis (upala zglobova), miokarditis (upala srčanog mišića), meningitis ili neuritis (upala živaca).
Krpeljni meningoencefalitis (KME) je upalna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa čiji su simptomi:
- jaka glavobolja
- kočenje vrata
- mučnina
- povraćanje i drugim neurološki simptomi (sve do poremećaja svijesti)
Krpeljni meningoencefalitis (KME) – faze bolesti i liječenje
Cijepljenje protiv KME
Cijepljenjem se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa.
Provodi se s tri doze cjepiva, a zaštita traje oko 3-4 godine (što znači da se nakon 3 godine treba docijepiti jednom dozom ukoliko se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite) u cjepnim ambulantama pri zavodima za javno zdravstvo.
Izbjegnite bliski susret s krpeljima
Ukoliko ne boravite prečesto u pirordi pa vam stoga cijepljenje nije potrebno, možete poduzeti ove osobne mjere zaštite:
- Nosite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele). Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale na koje se krpelji lakše zakvače.
- Hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
- Primjenite repelente na gole i izloženije dijelove tijela te na odjeću. (Koristite ih prema uputi proizvođača).
- Pregledajte se nakon povratka iz prirode imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili.
- Otuširajte se po povratku iz prirode.
Postupak u slučaju uboda krpelja
- Ako ste uočili krpelja u koži važno ga je ukloniti što prije – rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.
- Odmah ga treba izvaditi pincetom. Uhvatite ga što bliže glavici, uz kožu i laganim povlačenjem izvucite iz kože.
- Nemojte ničim premazivati krpelja (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem i sl.) ili “paliti” plamenom, krpelja ne povlačite naglo, ne stiskajte niti ne gnječite jer se time uzrokuje njegovo grčenje i pojačano izlučivanje veće količine sekreta i uzročnika bolesti u ljudsko tijelo ako je krpelj zaražen, pa se na taj način lakše prenese zaraza.
Ne zaboravite na zaštitu kućnih ljubimca – u veterinarskoj ljekarni možete nabaviti učinkovito sredstvo za zaštitu od krpelja koje u sezoni treba redovito nanositi na kožu ljubimca kako bi mogao sigurno boraviti u prirodi i u društvu drugih životinja.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Oprez! Krpelji prenose opasne bolesti!
Foto: Shutterstock
