Mršavi ljudi su zdraviji, a pretili skloniji obolijevanju? Netočno, a liječnica objašnjava zašto

debljina

Debljina je postala jedan od vodećih javnozdravstvenih problema današnjice, kako u svijetu i Europi, tako i u Hrvatskoj.

Ove subote obilježit će se „Hrvatski dan osviještenosti o debljini“ u sklopu kojeg će se održati i 3. Konferencija „Hrvatski dan debljine“ s naglaskom na otkrivanje uzroka, definiranje posljedice i adekvatnog liječenja te isticanje važnosti prevencije u najranijoj dobi, a tim povodom razgovarali smo s Ivanom Portolan Pajić, dr. med., članicom upravnog odbora Zaklade Hrvatska kuća srca i zamjenicom pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba.

Vježbanje u trećoj životnoj dobi - što izbjegavati ako imate problema s kukom ili kralježnicom?

Kako debljina utječe na zdravlje srca?

Prekomjerna tjelesna masa i debljina prepoznate su kao značajni čimbenik rizika za razvoj, danas najčešćih, pet kroničnih nezaraznih bolesti, a to su kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, neka sijela tumora, kronična opstruktivna bolest pluća i mentalni poremećaji. Debljina je bolest koja značajno utječe na kardiovaskularni status, pobol i ishod.

Već u pretilih bolesnika koji nemaju izražene simptome bolesti, susreću se brojna odstupanja pri kardiološkoj obradi te rizični profil koji je značajno nepovoljniji u odnosu na normalno uhranjene osobe iste dobi i spola. Pretile osobe češće imaju manifestnu srčanu bolest, i to prije svega ishemijsku bolest srca i kronično srčano zatajivanje, a skloniji su i razvoju plućne hipertenzije. Debljina djeluje na promjenu građe srca i funkciju srca jer uslijed  pojačanog rada srca zbog povećanih metaboličkih potreba pretilih osoba (opskrba viška tkiva) dolazi do povećanja minutnog volumena srca, a onda i do proširenja i zadebljanja mišićne stjenke srca što osobu izlaže dodatnim rizicima.

Primjerice, hipertrofija lijeve klijetke (u odnosu na pacijente bez hipertrofije) povećava rizik za nastanak iznenadne srčane smrti čak 5 do 6 puta. Osim što debljina izravno utječe na miokard lijeve klijetke, dokazane su promjene i u miokardu desne klijetke koje  se povezuju s apneom u spavanju i sindromom hipoventilacije. Ti sindromi često dovode do razvoja plućne hipertenzije. Posebna se pozornost treba dati centralnom tipu pretilosti gdje je nakupljanje masnog tkiva pretežno u gornjem dijelu tijela, tj. oko struka pa se još naziva i pretilost u obliku 'jabuke' ili androidna pretilost jer je češća kod muškaraca.

Centralni tip pretilosti povezan je dominantno s nakupljanjem visceralnog masnog tkiva koje utječe na metaboličke procese i potiče razvoj ateroskleroze. Nedvojbeno je dokazano kako centralni tip pretilosti značajno povećava rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti, ali i dijabetesa tipa 2 te hipertenzije. Zbog velikog utjecaja na razvoj bolesti i klinički tijek bolesti, liječenje debljine važan je i neodvojiv dio suvremene primarne i sekundarne kardiovaskularne prevencije.

Kako gubljenje težine utječe na zdravlje?

Gubljenje 5 do 10 posto tjelesne težine smanjuje rizik od prerane smrti za 20 posto, reducira krvni tlak za 10  do 20 mmHg, reducira razinu kolesterola i triglicerida za oko 30 posto,  znatno snižava razinu glukoze i povećava vrijednost  'dobrog' HDL-kolesterola.

Cilj ne smije biti velik gubitak težine u kratkome vremenskom razdoblju već to treba postići postupno, tijekom duljega vremenskog razdoblja. Isto tako, cilj i metode moraju biti prilagođene  svakom pojedincu (nakon analize rizičnih čimbenika određuje se kombinacija dijete, redovite tjelesne aktivnost, mogućnost dodatne medikamentozne ili kirurške terapije).

Žrtva ste proljetnog umora? Onda se obavezno držite ovih savjeta

Koji su najčešći mitovi o debljini?

Najčešći mitovi koji vladaju o debljini  su oni koji govore kako su mršavi ljudi zdraviji, a pretili skloniji obolijevanju. Ni jedno ni drugo nije točno. I mršave osobe mogu imati visoki kolesterol, posebno ako imaju porodičnu hiperkolesterolemiju, a ako su k tome još i pušači, imaju znatno veće izglede razviti neku kardiovaskularnu bolest.

Ne postoji čarobna formula, niti čarobna dijeta, a ni čarobna pilula za liječenje debljine. Treba promijeniti štetne navike, zdravo se hraniti, više se kretati i rezultat neće izostati!

Je li točno da više problema s debljinom imaju žene?

Nije točno. U Hrvatskoj je s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom 57,4 % osoba starijih od 18 godina, od čega prekomjernu tjelesnu masu ima 38,7 % stanovnika, a debljinu njih 18,7%.

Prekomjernu tjelesnu masu i debljinu ima više muškaraca, nego žena, njih 67,6% prema 48,2 % žena.  Debljinu ima 20,8 % muškaraca i 16,8 % žena. Dakle, problem imaju i muškarci i žene, ali statistički gledano, veći je problem kod muškaraca.

Važno je za napomenutu kako muškarci normalnu tjelesnu težinu održavaju u prosjeku do 25. godine života, nakon čega raste udio muškaraca s prekomjernom težinom, dok žene održavaju tjelesnu težinu u prosjeku do 45. godine kad se bilježi porast žena s debljinom.

Visoki tlak i šećerna bolest vodeći su uzroci bolesti bubrega

Prema istraživanju „Europska inicijativa za praćenje debljine u djece, Hrvatska 20157 2016.“, čak 34.9 % djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, što je poražavajuće s obzirom da je 2003.g bilo 20,8 % djece s indeksom tjelesne mase većim do 25 kg/m2.

Dječaci su danas deblji od djevojčica, a najveći je postotak dječaka s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u jadranskoj regiji, njih 42,2 %.

Danas  više od trećine djece ne sudjeluje u sportskim aktivnostima, a više od polovice, njih 56,1 % dva ili više od tri sata dnevno provede gledajući  Tv ili koristeći elektroničke uređaje. Više od trećine djece jede fast food ili grickalice 1 do 3 dana u tjednu.

Ako želimo prevenirati debljinu kod djece, treba od najranije dobi  raditi na usvajanju zdravih životnih navika, konzumirati raznovrsnu prehranu i baviti se redovito nekom tjelesnom aktivnošću.

Prevenirajte oštećenje bubrega i prehranom! Izdvajamo 10 najboljih namirnica

M. P.

Foto: Shutterstock, Arhiva

 Prati nas na Viber Public Chatu!