Neurolozi otkrili što točno rade kako bi se zaštitili od Alzheimerove bolesti

mozak, Shutterstock 1221758086

Iako za ovu bolest nema lijeka, istraživanja daju nadu da se faktor rizika može umanjiti i tako prevenirati razvoj ovog neurološkog poremećaja.

Alzheimerova bolest je neurološki poremećaj koji dovodi do laganog propadanja mozga, dovodeći do problema s pamćenjem, svakodnevnim funkcioniranjem i ponašanjem, ali je isto tako i progresivna. Najčešće se javlja kod osoba starih preko 65 i 70 godina.

Osobe s Alzheimerovom bolešću razvijaju promjene u pamćenju, mišljenju, funkcioniranju i ponašanju što se s vremenom pogoršava. Ove promjene utječu na svakodnevni život osobe smanjujući njenu neovisnost sve dok konačno ne postanu u potpunosti ovisni o pomoći drugih.

Prije svega bi trebalo mozak „skenirati“ uz pomoć jednog od pregleda koji tome služe, a jedan je to od načina za ranu detekciju ove bolesti.

Dovoljno sna

Studija provedena 2017. godine ukazuje na to kako kronična neispavanost u srednjoj dobi može povećati rizik od razvoja bolesti.

„Morate spavati, a za mene je san prioritet i jedna od najvažnijih aktivnosti koje obavljam – napustit ću svaku zabavu kako bi se dobro naspavala!“, izjavila je dr. Gayatri Devi, profesor neurologije.

Druženje

U najnovijoj je studiji, objavljenoj u magazinu PLOS medicine otkriveno kako socijalna aktivnost s prijateljima u dobi 60 godina može uvelike umanjiti rizik od razvoja demencije, čak do 12 posto!

5 mozgalica koje će vam zagolicati maštu! Znate li ih riješiti?

Nastavite učiti

Dokazano je kako oni koji imaju sveučilišne diplome imaju i manje šanse da će imati neuroloških problema. Učenje, čini se, stvara „kognitivnu rezervu“ koja omogućava mozgu da se bori protiv neuroloških oštećenja. „Što je više obrazovanja, to je jači efekt“. Smatra dr. David Knopman, neurolog na klinici Mayo.

Kako nikad nije kasno za učenje, posvetite se nečem novom i pritom uživajte.

Vježbajte

Da bi mogao normalno funkcionirati, mozgu je potrebna glukoza kao osnovni izvor goriva. Mozak ne pohranjuje glukozu, zato mu je potrebna stalna obnova energije. Prema znanstvenim istraživanjima, pravilnom prehranom I tjelovježbom doprinosimo njegovu zdravlju. “1990.-te su bile prekretnica u razumijevanju utjecaja tjelesne aktivnosti i vježbanja na mozak pa je tako danas poznata neurobiološka baza ovih benefita i zna se da vježba utječe neposredno na strukturu mozga.” napominje dr. sc. Sandra Morović, specijalist neurologije, viši znanstveni suradnik.

Što se tiče oblika tjelovježbe, sve je zdravo. Važno je da aktivnost stvara ugodu, da je zabavna. Bilo bi dobro vježbati svaki dan ili barem 3 puta tjedno

Naučite novi jezik

Učenje stranih jezika može biti oblik prevencije neuroloških oštećenja. Dok nitko nije siguran kako to točno djeluje na mozak kad izgovaramo strane riječi, dr. Knopman smatra kako trud da bi se komuniciralo na stranom jeziku služi kao vježbanje mozga te sprečava propadanje sive tvari u mozgu u neurona.

Psihijatar Milan Košuta: "Depresiju, bojim se, jedva da razumijemo"

Budite sam svoj majstor

Dr. Devi smatra kako mozak treba stalno „izazivati“ i tražiti nove načine kako poboljšati memoriju. „Ako imam problema s telefonom ili cijevima u kući, prvo ću pokušati sama riješiti stvar“, dodaje te pojašnjava kako je to dobar način za vježbanje mozga.

Vodite brigu o srcu

Što je dobro za vaše srce, dobro je i za mozak, smatra dr. Devi. Visok krvni tlak, kolesterol i dijabetes su rizični faktori za razvoj bolesti srca, a jednako mogu utjecati i na razvoj Alzheimerove bolesti.

"Sve što čuva zdravlje vašeg srca, čuva i zdravlje vašeg mozga“, ističe liječnica

Smanjite razinu stresa

Stalni stres može jako oštetiti i mozak, a istraživanja kažu kako je povezan s razvojem Alzheimerove bolesti. Kad ste pod stresom organizam otpušta hormon kortizol, koji je povezan s gubitkom memorije.  Uz sve, stres može dovesti do depresije i anksioznosti, koji također utječu na razvoj demencije.

Ako hrčete, posjetite liječnika

Još jedan od načina kako uništiti dobar san bez da ste toga svjesni jest apneja u snu. Apneja je zastoj disanja pri spavanju, a osoba se u tom trenutku probudi iako nije svjesna toga. Rezultat je nemiran i isprekidan san, te u konačnici umor. Mnogi faktori utječu na javljanje ovog problema, poput pretilosti ili prevelikih nosnica… Ne samo da onemogućava miran san, već može povećati rizik od razvoja određenih bolesti.

„Ako se ne tretira, posljedice za srce i mentalne sposobnosti mogu biti opasne“, smatra dr. Knopman. A jedno je istraživanje, provedeno 2017. godine, pokazalo kako utječe na gomilanje bio markera za Alzheimerovu bolest.

Zaštitite glavu

Prema informacijama koje stižu iz udruge Alzeimer, postoji jaka veza između jakih povreda mozga i razvoja Alzheimerove bolesti kasnije u životu,  a posebno ako ozljeda uključuje i gubitak svijesti. U magazinu PLOS one su objavljeni rezultati istraživanja koji ukazuju na povezanost takvih ozljeda s razvojem neurološkog poremećaja. Zato, ako vozite bicikl il motor, obavezno nosite kacigu, a u automobilu stavljate pojas.

A. A.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!