Iako je u društvu ustaljeno mišljenje kako od reumatoidnog artritisa boluju samo starije osobe, od te bolesti mogu oboljeti osobe u svakoj životnoj dobi.
Najčešće obolijevaju oni u dobi od 40 do 60 godina, dakle u radno aktivno doba, a mogu biti pogođeni i djeca i adolescenti. Zanimljivo, reumatoidni artritis oko tri je puta češći u žena, ističe Jadranka Morović-Vergles, pročelnica Zavoda za kliničku imunologiju, alergologiju i reumatologiju.
Psorijatični artritis – svaka treća osoba koja ima psorijazu razvije i ovu bolest
Nepravodobno liječenje
Od reumatoidnog artritisa boluje od 0,5-2 posto svjetske populacije, a procjenjuje se da se u našoj domovini taj postotak kreće oko jedan posto. A do kakvih posljedica dovodi nepravodobno liječenje bolesti, upitali smo Jadranku Morović-Vergles.
Reumatoidni artritis, ako se ne liječi, uvijek ima nepovoljan tijek. Bolest je to koja se očituje izrazitom upalom zglobova koja dovodi do razaranja zglobnih tijela i, posljedično, deformiteta i invalidnosti. Donedavno svaka druga osoba oboljela od reumatoidnog artritisa prestala je raditi nakon 10 godina od početka simptoma bolesti. Nerijetko bolesnici ne samo da nisu u mogućnosti obavljati svoj posao već nisu u mogućnosti ni brinuti se o sebi te im je potrebna pomoć treće osobe. Da bi se spriječilo ili, najmanje, zaustavilo razaranja kostiju i upalni proces, potrebno je ovu bolest što ranije prepoznati, tj. dijagnosticirati i što prije adekvatno liječiti, upozorava Jadranka Morović-Vergles.
5 načina kako prevenirati osteroporozu
Ističe da je cilj liječenja bolesnika uspostavljanje i održavanje remisije (tj. stišavanja, smirenja upale) bolesti, a ujedno i sprečavanje razaranja kostiju te time i nastanka deformiteta, funkcijske nesposobnosti i invalidnosti što u konačnici održava i radnu sposobnost.
Liječenje započinje odmah nakon postavljanja dijagnoze primjenom lijekova koji modificiraju tijek bolesti, tzv. DMARDs, od kojih metotreksat predstavlja zlatni standard. U suzbijanju boli i upale primjenjuju se i glukokortikoidi i nesteroidni antireumatici.
“Ako se u prvih šest mjeseci takvim intenzivnim liječenjem ne postigne remisija, započinje se, ako nema kontraindikacija, liječenje s biološkim ili biosličnim lijekovima, odnosno najnovijim ciljanim sintetskim lijekovima. Svi lijekovi koji su za ovu bolest odobreni u EU od Europske medicinske agencije (EMA) dostupni su i u našoj domovini. Problem jest što su ovi lijekovi skupi i što se za prvu godinu dana liječenja tereti bolnica u kojoj je lijek propisan bolesniku”, kaže pročelnica Zavoda za kliničku imunologiju, alergologiju i reumatologiju i nadodaje kako se u Hrvatskoj dugi niz godina sustavno provodi edukacija bolesnika jer su s liječnici zarana postali svjesni činjenice da se samo dobro educirani bolesnik pridržava liječenja – redovito uzima lijek, vježba i drži se zdravih životnih navika.
Reumatoidni artritis uništava zglobove, otkrijte ga na vrijeme
Redovito uzimanje lijekova
Bolesnici se upoznaju sa svojom bolešću i načinima liječenja te mogućim nuspojavama lijekova u razgovoru s liječnikom, medicinskom sestrom, putem organiziranih predavanja, pisanih publikacija u izdanju Hrvatske lige protiv reumatizma, Društva reumatičara za djecu i odrasle grada Zagreba itd., kaže Jadranka Morović-Vergles i zaključuje kako bolesnici mogu s redovitim uzimanjem lijekova i pridržavanjem preporuka koje su dobili od liječnika kao i upozorenjem na neke nuspojave lijekova te tako i zamjenom lijeka doprinijeti uspjehu liječenja odnosno boljem ishodu.
Simptomi reumatoidnog artritisa
U većine bolesnika, više od 80%, bolest počinje postupno, gotovo neprimjetno s općim simptomima kao što je umor, malaksalost, iscrpljenost, vrućica i/ili gubitak tjelesne težine. Potom se javljaju tegobe od strane zglobova: svakodnevna jutarnja ukočenost, bol i otekline.
Jedan od prvih simptoma jest jutarnja ukočenost malih zglobova šaka i/ili stopala koja je svakodnevna i s trajanjem bolesti sve dulja (više od sata). Uz jutarnju ukočenost zglobova javlja se i bol. Bol, u početku, može biti prouzročena pokretom ili pritiskom na zglob, a kasnije se javlja i spontano u mirovanju. Vidljivi znak upale zgloba tj. artritisa je oteklina zgloba.
Karakteristično za reumatoidni artritis jest pojava simetričnih oteklina malih zglobova šaka i/ili stopala, koje su vretenastog izgleda, a potom i ostalih zglobova: ručnih, lakatnih, ramenih odnosno nožnih i koljenih. Budući da je riječ o sustavnoj upalnoj bolesti, osim zglobova mogu biti zahvaćeni i drugi organi, primjerice, pluća, poplućnica, srce, osrčje, koža, krvne žile i drugi.
Ivan Tominac/PD
Foto: Shutterstock
