Slabiji sluh: uzroci, dijagnostika i liječenje

Uho, doktor, pacijent

Kako čujemo?

Ljudsko uho sastoji se od tri dijela: vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha. Zvuk prolazi kroz vanjsko uho, dolazi do bubnjića koji ga pojačava i preko tri slušne košćice srednjega uha (čekić, nakovanj i stremen) prenosi se u unutarnje uho (pužnicu) gdje se pretvara u električni signal. On se dalje prenosi u mozak koji ga analizira i omogućuje nam da prepoznajemo različite zvukove.

kGubitak sluha

Gubitak sluha može biti blag, srednji ili težak, odnosno privremen ili trajan. Dva su osnovna oblika: provodni ili konduktivni i perceptivni ili senzoneuralni.

Provodni (konduktivni) gubitak sluha javlja se zbog poteškoća u prijenosu zvuka kroz vanjsko i srednje uho do unutarnjega. Njegov je najčešći i najlakše riješivi uzrok nakupljanje cerumena (ušne smole) u vanjskom zvukovodu. Ostali su uzroci ovoga oblika gubitka sluha različite akutne i kronične upale vanjskoga i srednjega uha koje mogu uzrokovati perforaciju bubnjića (rupicu) i oštećenje slušnih košćica. Jedna od bolesti slušnih košćica, točnije najmanje slušne košćice stremena (stapesa), jest otoskleroza, kod koje dolazi do pojačanoga okoštavanja stapesa i posljedičnoga onemogućavanja prijenosa zvuka prema unutarnjem uhu. Oštećenja vanjskoga i srednjega uha kao posljedica ozljede također mogu biti uzrok provodnoga gubitka sluha.

Perceptivni (senzoneuralni) gubitak sluha javlja se zbog oštećenja slušnih stanica unutarnjega uha. Najčešći su uzroci: akustična ozljeda (buka, npr. slušanje preglasne muzike, MP3 player), barotraume (blast-ozljede), ozljede glave, različiti lijekovi, neke bolesti (loša cirkulacija, šećerna bolest, hematološke bolesti, bolesti bubrega). Od ostalih uzroka valja spomenuti tzv. Ménièrovu bolest, tj. bolest unutarnjega uha kod koje se uz gubitak sluha istovremeno javlja i vrtoglavica i šum u uhu. Isto tako, mogući uzroci iznenadnoga gubitka sluha su i tumori slušnoga živca (neurinomi). Do gubitka sluha mogu dovesti i infekcije različitim virusima, kao primjerice hereps virusima, virusom koji uzrokuje zaušnjake, ospice, gripu, mononukleozu, sifilis i meninigitis. Osim toga, treba svakako spomenuti i gubitak sluha kao posljedicu starenja (prezbiakuzija; 40 od 100 osoba starijih od 65 i 80 od 100 osoba starijih od 85 godina imaju slabiji sluh). Slabiji sluh u ostalih članova obitelji povećava rizik od mogućeg gubitka sluha.

kDijagnostika

Bolesnike sa simptomima gubitka sluha treba uputiti otorinolaringologu koji će izvršiti otoskopski pregled i uputiti ih na audiološku obradu radi objektivne procjene postoji li gubitak sluha i koliki je. Osnovna audiološka obrada uključuje audiometriju. Za vrijeme testa, bolesnik nosi slušalice i sluša različite tonove samo na jedno uho. Ispitivač testira različite tonove i traži od bolesnika da javi svaki novi ton. Svaki ton se ponavlja na različitim razinama da bi se ustanovilo koji se najslabije čuje. Ispitivač će također ispitati razumijevanje pojedinih riječi. Timpanometrija je druga jednostavna audiološka metoda kojom će se procijeniti mogućnost bubnjića da prima zvukove i srednjega uha da ih dalje prenosi. Ovisno o nalazu testiranja, preporučit će se daljnja obrada i eventualno potrebno liječenje.

Liječenje

Ukoliko se radi o običnoj ušnoj smoli koja blokira prolaz zvuka, ispiranje uha vodom obično rješava problem. Kod male djece, često su zbog upala i povećanoga trećega krajnika (adenoida) moguće i upale srednjega uha. Ako se timpanometrijskim ispitivanjem ustanovi da postoji sadržaj u srednjem uhu zbog kojega djeca slabije čuju, preporučit će se izvođenje miringotomije (zarezivanje bubnjića), uklanjanje sadržaja iz srednjega uha te postavljanje ventilacijske cjevčice kroz bubnjić. Cjevčica ostaje oko pola godine u bubnjiću i ne ostavlja posljedice na kasniju funkciju ni bubnjića ni srednjega uha. Kod dijagnosticirane otoskleroze, preporučit će se uklanjanje bolesnoga dijela stapesa i postavljanje proteze kojom se poboljšava sluh. Ako se otkrije da postoji oštećenje slušnih stanica (unutarnjega uha), preporučit će se korištenje odgovarajućeg slušnog pomagala. U slučajevima teškoga gubitka sluha, u obzir dolaze i različiti implantati (proteze) koje se može postaviti u srednje i unutarnje uho i na taj način omogućiti bolji sluh.

kPrevencija

Gubitak sluha često izaziva depresiju, anksioznost, osjećaj neprihvaćnja u okolini, zbog čega ga valja ozbiljno shvatiti i temeljito obraditi. Ukoliko se ustanovi da je gubitak sluha posljedica bolesti uha, bolesnike će obraditi i dalje liječiti specijalist/specijalistica otorinolaringologije i audiologije. No kad na gubitak sluha nije utjecala bolest uha, već nešto drugo, bolesnike valja uputiti odgovarajućem specijalisti/specijalistici.

U cilju suzbijanja gubitka sluha zbog vanjskih faktora, prvenstveno buke, osobito mlađe osobe valja informirati o mogućim štetnim učincima slušanja preglasne glazbe. Jednostavne preventivne mjere kao što su stišavanje preglasne glazbe ili korištenje zaštitnih sredstava za sluh u bučnoj okolini, mogu umanjiti neželjene učinke buke. Starije osobe kojima je dijagnosticirano oštećenje sluha treba informirati o svim prednostima uporabe slušnih pomagala i ukloniti predrasude koje još uvijek postoje oko njihova korištenja.

Gubitak sluha je čest problem koji susrećemo u svim životnim dobima i koji predstavlja značajan medicinsko-socijalni problem. Suvremenim metodama liječenja može se značajno pomoći bolesnicima i omogućiti im ponovno uključenje u svakodnevne životne aktivnosti.

 

l
Autor teksta:

Mr. sc. Milan Rudić, dr. med.
specijalist otorinolaringologije

 Prati nas na Viber Public Chatu!