Većina ljudi može razumjeti da se netko ne osjeća dobro u zadimljenom prostoru.
Međutim, teže će razumjeti da nekome može naškoditi običan miris dezodoransa, omekšivača za rublje ili čak novina. Sve je više onih kojima smetaju ti mirisi. Oni pate od višestruke kemijske osjetljivosti (VKO), bolesti novog doba koja je još uvijek nedovoljno istražena te je, u većini slučajeva, neprepoznata.
Bolovi u šaci i ruci – ove simptome odmah morate prijaviti liječniku
VKO je stečeni poremećaj, a pojavlje se kao reakcija na izlaganje raznim kemijskim tvarima koje nisu međusobno srodne, u dozama daleko ispod onih za koje je utvrđeno da imaju štetni učinak. Uobičajenim medicinskim pretragama nije otkriven drugi uzrok poremećaja, premda postoje teorije prema kojima je izlaganje kemijskim tvarima samo poticaj da na površinu isplivaju neprepoznati psihički poremećaji.
Bolest obično započinje nakon jednokratne ili višekratne izloženosti kemijskim tvarima. Poslije izlaganje i minimalnim količinama izaziva kod bolesnika brojne simptome. Prevladavaju glavobolja, umor, teškoće koncentracije i pamćenja, pojavljuje se i začepljenost nosa, osjećaj iritacije oka, suzenje oka, grebanje u grlu, nedostatak zraka, pritisak u prsnom košu, bol u leđima i mišićima…
Posljedica lošeg imuniteta?
Istodobno su rezultati uobičajene medicinske pretrage u normalnim granicama, pa često višestruka kemijska osjetljivost ostaje neprepoznata, skrivena pod drugim dijagnozama.
Imate visoki tlak, pod stresom ste, loše se hranite… Kako si pomoći nakon blagdana?
Postoji nekoliko teorija nastanka višestruke kemijske osjetljivosti, no nijedna nije dovoljno istražena i ne daje točne odgovore. Pojedini autori vjeruju da višestruka kemijska osjetljivost nastaje kao posljedica lošeg imunosnog sustava, odnosno nesposobnosti organizma da se obrani od djelovanja određenih kemijskih tvari. Tako, primjerice, razvoju bolesti mogu pridonijeti alergije, ali i nedostatak vitamina te anioksidansa kao posljedica nepravilne prehrane.
Prema mišljenju drugih višestruka se kemijska osjetljivost može povezati s bolestima gornjih dišnih putova, ali i sa stresom. Naime, neovisno o izlaganju bilo kakvoj kemijskoj tvari, stres može povećati osjetljivost na mirise ili druge kemijski tvari i tako pridonijeti nastanku VKO-a.
Autori koji višestruku kemijsku osjetljivost smatraju isključivo psihičkim poremećajem tvrde da je riječ o bolesti potaknutoj mirisom ili percepcijom štetne tvari iz okoliša izazvanoj izlaganjem jako malim dozama kemijskih tvari koje se ne smatraju štetnim. Njezini simptomi slični su simptomima paničnog/anksioznog poremećaja poput stezanja u prsnom košu, nedostatka zraka, straha od smrti…
Može li se kod svake osobe razviti VKO?
Rizik od oboljenja ovisi o količini kemijskih tvari s kojima osoba dolazi u kontakt tijekom života. Osobito ovisi o tome je li osoba po prirodi sklona preosjetljivosti, pa VKO pacijenti često imaju i problema s alergijama, iako to ne mora biti u izravnoj vezi. Američki su znanstvenici procijenili da otprilike 2 – 5% stanovništva industrijaliziranih zemalja ima tegoba koji bi se mogle dovesti u vezu s višestrukom kemijskom osjetljivošću.
Posljedice za bolesnike
To prije svega ovisi o tome koliko su jake tegobe koje osoba osjeća. Često se događa da se broj tvari na koje je netko osjetljiv povećava, pa dolazi do još većih ograničenja. Mnogi su pacijenti jako osjetljivi na mirise koje svi ljudi upotrebljavaju (parfemi, šamponi, omekšivači za rublje, kreme za cipele…). Oni ne mogu ni boraviti u istoj prostoriji s tim osobama. Postaje im teško živjeti normalnim životom.
Vitamin C – zašto nam je koristan i kako prepoznati manjak?
Najčešći okidači
Tegobe najčešće počinju osjetljivošću na parfeme ili smog, a potom se pojavljuje i preosjetljivost na neke druge tvari kao što su: sredstva za pranje rublja i ostala sredstva za čišćenje, osvježivači zraka i svi parfumirani proizvodi, dim cigarete, sintetički dodatci u prehrambenim namirnicama i piću (E-brojevi, sredstva za konzerviranje…), papir, tinta, novine, knjige, časopisi, toneri za pisače, boje i ljepila, nov namještaj, nova ili tek oprana odjeća…
Hoteli bez mirisa za osjetljive
Višestruka kemijska osjetljivost dugo nije bila priznata kao bolest zato što medicina nije pronašla jedinstvenu teoriju koja bi objasnila uzroke i posljedice bolesti. Iako se i danas o njoj malo zna, priznala ju je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) te je uključena u Međunarodnu klasifikaciju bolesti (MKB). VKO nazivaju još bolest 21. stoljeća i kemijski AIDS.
Ona je jedna od četiriju bolesti koje pripadaju sindromima osjetljivosti centralnog živčanog sustava – Central Sensitivity Syndromes (CSS). Ostale tri su mijalgični encefalomijelitis ili sindrom kroničnog umora, fibromijalgija i elektromagnetska osjetljivost (EHS).Temeljno pitanje o kojem spore znanstvenici jest je li VKO toksikološki problem ili neka vrsta psihogenog poremećaja.
Za razliku od običnog trovanja, kod bolesnika s dijagnozom VKO-a količina izloženosti pojedinom sastojku nije važna jer i minimalne doze mogu prouzročiti tegobe. Još nije dovoljno istraženo zašto se to događa. Kanada je bila prva zemlja na svijetu u kojoj je VKO službeno priznat kao bolest. Također je i u SAD-u, Skandinaviji i Njemačkoj više prihvaćen nego u ostatku svijeta. U tim su zemljama posebne klinike za VKO pacijente te bolnice i hoteli bez mirisa.
Ozebline i pothlađivanje – kako prepoznati ova stanja i što obavezno napraviti
Danijela Petrov/magazin Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock
