Mislite da ćete se prehladiti ako vam je hladno? 5 istina o imunitetu koje trebate znati

djeca

Imunosni sustav upravo je to – sustav koji je teško natjerati da uvijek radi besprijekorno.

Kako bi funkcionirao, to zahtijeva ravnotežu i sklad. Iako medicina svakim danom napreduje, i dalje postoji mnogo toga što istraživači ne znaju o zamršenosti i međusobnoj povezanosti imunoloških odgovora. Zasad ne postoje ni znanstveno dokazane izravne veze između načina života i poboljšanja imunološke funkcije, ali to ne znači da efekti načina života na imunosni sustav nisu intrigantni.

10 namirnica uz koje ćete zaboraviti na gripu i prehlade

Brojni znanstvenici istražuju učinke prehrane, vježbanja, starosne dobi, psihičkog stresa i drugih čimbenika na imunosni odgovor. Ne pušite, redovito jedite voće i povrće, redovito vježbajte, održavajte zdravu težinu, alkohol pijte samo umjereno, osigurajte svojem tijelu odgovarajući san, poduzmite sve da izbjegnete infekcije (da, važnost pranja ruku nije precijenjena!) te pokušajte smanjiti stres na najmanju moguću mjeru, općenite su smjernice koje možete poduzeti kako biste prirodno održali svoj imunosni sustav snažnim i zdravim.

Na portalu Harvard Health znanstvenici su iznijeli pet istina o imunitetu koje bismo svi trebali uzeti u obzir kako bismo se lakše nosili sa svim onim izazovima koji nam prijete i narušavaju zdravlje. Pokušaj poticanja stanica imunosnog sustava posebno je kompliciran jer postoji toliko različitih vrsta stanica u imunosnom sustavu koje na toliko različitih načina reagiraju na različite mikrobe.

Koje biste stanice trebali potaknuti kako biste ostali zdravi, kompleksno je pitanje. Ono što je poznato jest da tijelo stalno stvara imunološke stanice. Svakako stvara mnogo više limfocita nego što ih je, laički rečeno, moguće iskoristiti. Višak stanica se uklanja prirodnim procesom smrti stanice ili apoptozu. Nitko ne zna pravi “sastav stanica” imunosnog sustava koji bi jamčio funkcioniranje ljudskog organizma na optimalnoj razini.

Znanost još nije jasno definirala zašto se to događa i napada li možda imunosni sustav sam sebe, no sasvim je sigurno da stres, naš životni stil i loša prehrana izazivaju neprimjerene reakcije našeg imunosnog sustava, zbog čega se u konačnici razbolijevamo.

1. Starenje

Sposobnost naše imunološke reakcije starenjem se smanjuje, što zauzvrat doprinosi većem broju infekcija pa i pojavnosti raka. Kako se očekivano trajanje života u razvijenim zemljama povećalo, tako se povećava broj bolesti povezanih sa starenjem. U usporedbi s mlađim ljudima, starije osobe imaju veću vjerojatnost obolijevanja od nekih zaraznih bolesti i, što je još važnije, da će umrijeti od njih. Infekcije respiratornog sustava, gripa, a osobito upala pluća, vodeći su uzrok smrti kod osoba iznad 65 godina starosti diljem svijeta.

Znanstvenici primjećuju da je taj povećani rizik povezan sa smanjenjem T stanica, vjerojatno zato što timus atrofira s godinama i proizvodi manje T stanica, što otežava borbu protiv infekcije. Naime, žlijezda timus od vitalnog je značenja za cjelokupno zdravlje pa i imunosni sustav. Ona proizvodi T stanice koje štite od infekcija, ali nakon puberteta njegova efikasnost počinje opadati.

Neke teorije govore kako bi to mogao biti razlog zašto su stariji ljudi osjetljiviji na rak. Je li to smanjenje funkcije timusa doista presudno kod pada imuniteta ili i neke druge promjene igraju ulogu, nije još potpuno razumljivo ni znanstvenicima. Druga je teorija da je krivac za smanjenje obrambene snage organizma koštana srž koja postaje manje učinkovita u proizvodnji matičnih stanica.

Smanjenje imunološkog odgovora na infekcije vidi se i po reakciji starijih ljudi na cjepiva. Primjerice, iako je kod osoba starijih od 65 godina cjepivo protiv gripe mnogo manje učinkovito u odnosu na zdrave školarce, cijepljenje je ipak znatno smanjilo stope bolesti i smrti kod starijih osoba. Nadalje, čini se kako postoji veza između prehrane i imuniteta kod starijih osoba. Neuhranjenost, koja je iznenađujuće česta čak među tom populacijom čak i u bogatim zemljama, poznata je kao "malnutricija mikronutrijenata" ili poremećaj nutritivnog statusa. Stariji ljudi obično jedu količinski manje, a često i ne jedu raznoliku prehranu. Stoga je njima nužna nadopuna prehrane kroz dodatke prehrani, no obvezno uz konzultaciju s liječnikom, jer već i male promjene mogu imati ozbiljne posljedice u ovoj dobnoj skupini.

Suhi kašalj - što ga uzrokuje i kako ga se riješiti?

2. Prehrana i suplementi

Zdrav imunosni sustav treba dobru, redovnu hranu, premda ima relativno malo studija o učincima prehrane na imunosni sustav ljudi - čak je više studija koje povezuju učinke prehrane na liječenje nego na prevenciju bolesti. Ipak, postoje neki dokazi da nedostaci u mikronutrijima, posebice nedostatak cinka, selena, željeza, bakra, folne kiseline i vitamina A, B6, C i E, mijenjaju imunosne reakcije.

Ako sumnjate da prehranom ne unosite sve potrebne nutrijente (a većina ljudi ne unosi, ne samo zbog pogrešne prehrane nego i zbog kvalitete hrane!), korisno je uzimati suplemente. Oko beta-glukana nitko ne dvoji; oni su dokazano naši najbolji obrambeni saveznici. Ljudsko tijelo ne može sintetizirati beta-glukan i ne može metabolizirati beta-glikozidne veze prisutne u beta-glukanu. Stoga beta-glukan unesen oralno u organizam stiže nepromijenjen do tankog crijeva, gdje se pomoću M stanica prenosi do limfnog tkiva lociranog u Peyerovim pločama (nakupine limfnih stanica u submukozi tankog crijeva ).

Beta-glukani posredno povećavaju otpuštanje i pojačanu aktivnost enzima lizozima, elastaza, kolagenaza i opuštanje citokina. Sve to doprinosi bržem i jačem odgovoru organizma na patogene što se očituje povećanom otpornošću organizma na infekcije, ali i smanjenje simtpoma i brži oporavak kod već postojećih infekcija.

3. Izloženost stresu

Suvremena medicina često raspravlja o povezanosti uma i tijela, odnosno utjecaju psihe na obrambene funkcije organizma. Široka paleta bolesti, posebice želučane i kožne tegobe te srčane bolesti, povezani su s posljedicama emocionalnog stresa.

No stres je teško definirati, jer ono što može izgledati kao stresna situacija za jednu osobu, nije toliko stresna za neku drugu. Kada su ljudi izloženi situacijama koje smatraju stresnim, teško je mjeriti koju količinu stresa osjećaju u tom trenutku, a liječniku je teško znati je li subjektivni dojam pacijenta o visini stresa doista točan. Znanstvenik može samo mjeriti stvari koje mogu odražavati stres, kao što je broj otkucaja srca u minuti, ali to također mogu odražavati i drugi čimbenici.

4. Hladnoća

Gotovo svatko od nas jednom je čuo savjet majke ili bake: "Obuci se da se ne prehladiš!" Normalna izloženost umjerenoj hladnoći ne povećava osjetljivost na infekciju. Većina znanstvenika slažu se u tome da krivac za učestalost prehlade i gripe baš u zimskim mjesecima nije hladnoća već činjenica da ljudi sve više vremena provode u zatvorenom prostoru, u bliskom kontaktu s drugim ljudima koji mogu prenijeti svoje klice. Kod prekomjernog grijanja suhi zrak suši sluznicu dišnih putova pa ona više nije u stanju uništavati potencijalne napadače.

Izlaskom na svjež i hladan zrak sluznica reagira pojačanim lučenjem sekreta, čime se pojačava učinak čišćenja nosa. I kretanje ubrzava disanje, a time i čišćenje dišnih puteva. Naime, dok mirno sjedite, zrak se izmjenjuje tek u jednoj trećini pluća, dok se u preostalom dijelu nakuplja sekret i ustajali zrak, što pogoduje razvoju bakterija.

Znanstvenici su se bavili problematikom povećanjem gornjih respiratornih infekcija kod skijašica koje su trenirale na hladnoći, no nisu mogli sa sigurnošću ustanoviti jesu li ove infekcije uzrokovane hladnoćom ili drugim čimbenicima kao što je intenzivna vježba ili suhoća zraka. Neki znanstvenici čak tvrde i to da izloženost hladnoći može smanjiti sposobnost suočavanja s infekcijom. Dakle, ako ste se malo smrznuli, vaš jedini problem može biti hipotermija – o imunitetu ne brinite.

4 biljke koje jačaju imunitet, a možete ih uzgojiti u domu ove zime

5. Tjelovježba

Redovita vježba je jedan od stupova zdravog života. Poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sustava, smanjuje krvni tlak, pomaže u kontroli tjelesne težine i štiti od raznih bolesti. Baš kao i zdrava prehrana, tjelovježba može pridonijeti općem zdravlju, pa stroga i zdravom imunosnom sustavu. Tjelovježba potiče i cirkulaciju, što omogućava stanicama imunosnog sustava slobodno kretanje po tijelu i učinkovito obavljanje svoje funkcije.

Znanstvenici su proučavali i utjecaj tjelovježbe na osjetljivost osobe na infekcije. Posebno ih je zanimalo može li intenzivno vježbanje smanjiti imunološku funkciju. Provjeravali su krv i urin prije i poslije vježbe kako bi otkrili promjene u imunosnom sustavu. Na kraju su došli do zaključka kako je i ovdje zlatno pravilo – umjerenost.

Ipak, suvremene tehnologije koje se primjenjuju u istraživanjima, popup tzv. "gene chips", koji omogućuju znanstvaicima da vide kako se neki geni "uključuju" ili "isključuju" u određenim fiziloškim uvjetima, sigurno će u budućnosti dati neke preciznije odgovore.

Omega-3 masne kiseline, beta-glukani, probiotici... Dodaci prehrani ključni za zdravlje

D. Petrov/magazin Ordinacija.hr

Foto: SHutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!