Ove godine Međunarodni dan ambrozije obilježavamo 20. lipnja.
1. Prva ljetna subota proglašena je Međunarodnim danom borbe protiv ambrozije
Navedeni dan izabran je 2011. godine na skupštini Međunarodnoga udruženja za ambroziju. Osnovni cilj je povećanje razumijevanja i podizanja svijesti o problemu prouzročenom korovnom invazivnom biljkom ambrozijom te poticanje javnosti na sudjelovanje u rješavanju ovog globalnoga problema. Kriterij za odabir navedenoga dana je rani vegetacijski stadij biljke koji pruža dovoljno vremena za pripremne akcije uništavanja same biljke.
2. Sadržava oko 50 vrsta
Rod Ambrosia sadržava oko 50 vrsta i nekoliko podvrsta od kojih je pet prisutno u Europi: Ambrosia artemisiifolia L., A. trifida L., A. coronopifolia Torr et Gray, A. maritima L. i A. tenuifolia Spreng (Slika 1). Samo jedna vrsta ambrozije, A. maritima L., porijeklom je iz Europe i zabilježena je na području mediteranske Hrvatske iako novija istraživanja dovode u sumnju njezinu prisutnost. Ambrozija je biljka 45. paralele.
3. Otporna i prilagodljiva
Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.), biljka lijepoga imena, izuzetno je prilagodljiva, plodonosna i otporna na okolišne uvjete. U narodu je poznata pod nazivima: kratka ambrozija, limundžik, partizanka, fazanuša i pelinolisna ambrozija. Obična ili kratka ambrozija je samonikla biljka južnih predjela Sjeverne Amerike, a unesena je u Europu sredinom 20. stoljeća kao slijepi putnik u sjemenu lucerne, pšenice i crvene djeteline. Također nastanjuje područja Europe, Azije i Australije.
Čak 150.000 Zagrepčana muče alergije, a taj broj se ljeti, zbog ambrozije, poveća i na 250.000!
4. Najjači prirodni alergen
Cvjeta tijekom kolovoza i rujna i oprašuje se vjetrom. Njezin se pelud smatra najjačim prirodnim alergenom našega podneblja. Zbog svojega utjecaja na zdravlje ljudi, ali i na gospodarstvo, ambrozija je postala najpoznatija invazivna korovna biljka na svijetu. Najčešći je korov u kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi i povrtnicama. Procjenjuje se da će klimatske promjene i disperzija sjemena ambrozije povećati koncentraciju peludi ambrozije u zraku četiri puta do 2050. godine.
5. Područja zaražena ambrozijom
U Europi su tri velika područja zaražena ambrozijom: Karpatski bazen/Panonska nizina, Francuska regija Rona-Alpe i sjeverna Italija. Hrvatska, osobito njezin kontinentalni nizinski dio, u epicentru je širenja ambrozije. Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ od 2002. godine kontinuirano prati alergenu pelud u zraku grada Zagreba u sklopu Programa zdravstvene ekologije i svakodnevno obavještava javnost o dinamici prisutne peludi u zraku.
NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“ izrađuje i koordinira objavu peludne prognoze za Republiku Hrvatsku. Aplikacija Peludna prognoza besplatno je dostupna svim korisnicima pametnih telefona s iOS i Android operativnim sustavima.
Foto: Shutterstock
