Proljetne prehlade ili sezonske alergije – kako prepoznati razliku?

Shutterstock 272161187

Priroda se budi, sve postaje zelenije, šarenije, mirišljavije, sunčanije i toplije. Sve ovo znakovi su proljeća, godišnjeg doba kojeg smo jedva dočekali nakon duge hladne zime.

S prvom pojavom sunca i viših temperatura, željni provođenja slobodnog vremena na otvorenom svi mi pohitamo u šetnju, u prirodu, na planinarenje, na sportske aktivnosti ili na sunčanu terasu nekog kafića. Ali ono što se često zna dogoditi je da se prebrzo prebacimo na prelaganu odjeću s obzirom na hladna jutra i večeri, ili da ostanemo u debeloj zimskoj robi i tokom toplog dana se oznojimo.

Velike temperaturne razlike i znatno povećanje tjelesnih aktivnosti na otvorenom, nedostatak vitamina C i slabog imuniteta glavni su uzroci čestih proljetnih prehlada.

Proljetne prehlade i sezonske alergije 

Prehlada je blaža akutna virusna infekcija gornjih dišnih puteva koja se najčešće kod odraslih ljudi događa četiri puta godišnje, dok kod djece može biti i do deset puta u godini.

Osim proljetnih prehlada problemi dišnih puteva ponekad su uzrokovani i proljetnim alergijama. Slični simptomi poput začepljenig nosa, kihanja, kašljanja i glavobolja samo su neki od zajedničkih simptoma rehlada i alergija. Međutim postoje pokazatelji prema kojima možemo razlikovati ova dva stanja, od kojih je najvažniji vrijeme trajanja simptoma. Prehlada obično ne traje duže od 7-10 dana, dok alergije mogu trajati i za vrijeme svih proljetnih mjeseci, odnosno za vijeme kontakata s alergenima. Uz kihanje, kašljanje, curenje nosa i bolove u grlu prehlada je obično popraćena i povišenom temperaturom. Još jedan od razlikovnih faktora je i sluz u nosu i grlu koja je kod prehlade žućkasto zelene boje i ukazuje na prisutnost infekcije, dok je kod alergija sluz vodenastija i prozirna uz prisutan svrbež i peckanje očiju.

Kako čuvati i ojačati svoj organizam u vrijeme sezonskih prehlada

Najjednostavnije svakodnevne i ujedno temeljne aktivnosti su redovito pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja očiju, nosnica i usana dok je najvažnija dodatna aktivnost jačanje imunološkog sustava. Kada pomislimo na jačanje imunološkog sustava prvo ćemo se prisjetiti upotrebe vitamina i to onog najpoznatijeg – vitamina C.

Prirodni izvori vitamina C su svježe voće i zeleno povrće poput limuna, naranča, kivija, mandarina, grejpa kao i paprika, brokula, kiselog kupusa i kelja.

Prosječno gledno u 100g limuna ima oko 50 mg vitamina C dok je dnevna potreba tijela za vitaminom C 60mg, što bi značilo da bismo dnevno trebali u tijelo pojesti ili unijeti oko 120g limuna.

Kada je imunitet tijela oslabljen a infekcija prisutna znači da je količina vitamina C nedovoljna te da je potreban dodatan unos suplementacijom dodacima prehrani. U slučajevima neredovite i neadekvatne prehrane, kod osoba starije životne dobi, pušača, osoba izloženim stresu i onima koji se oporavljaju od operacije preporuča se suplementacija s vitaminom C.

Što odabrati?

Na tržištu danas postoje razni farmaceutski oblici dodataka prehrani, kao dodatni izvor vitamina C. Najčešće su to kapsule, tablete, šumeće tablete ili prahovi. Neke osobe favoriziraju tablete, drugi pak učestalo koriste kapsule koje popiju s vodom, brzo i jednostavno a treći se odlučuju za prah u obliku askorbinske kiseline i njezinih soli. Natrijev askorbat oblik je vitamina C koji je vezan uz mineralnu sol – natrij. On se preporučuje osobama koje imaju gastrointestinalne tegobe (čir, žgaravicu ili psjetljivost želuca) zbog toga jer su „manje kiseli“ i lakše „sjedaju“ na želudac. Natrijev askorbat ujedno pokazuje jako dobru topljivost u vodi , a time i odličnu asporpciju u probavnom sustavu. Onima kojima je potreban okus, prah je jednostavan jer se može konzumirati sa sokovima, čajevima i raznim drugim napicima.

Pri odluci koji način unosa odabrati potrebno je misliti na svoje svakodnevne potrebe ali i navike kako bi unos vitamina C lako i jednostavno postao zdrava svakodnevna preventiva.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!