Ne samo da u većoj mjeri uživaju u boljem zdravlju nego su u pravilu plodnije od drugih žena te tako mogu roditi i u kasnijoj dobi.
“Njihovo urođeno zdravlje pridonosi sposobnosti rađanja blizanaca, a također pridonosi njihovoj dugovječnosti. Iako neke odluke koje ove žene donose omogućuju da ostanu zdrave, žene koje prirodno dobe blizance imaju određeno zdravstveno naslijeđe iz svoje obitelji”, objasnio je demograf Ken Smith sa Sveučilišta Utah, voditelj istraživanja.
Stručnjaci tvrde kako blizanci mogu biti češći u istoj obitelji, no faktori iz okoliša također igraju ulogu. “Komplicirano je. Toliko je puno faktora koji pridonose dugovječnosti, zdravlju i starenju”, smatra Smith.
Njegov je tim analizirao bazu podataka od 6,4 milijuna osoba rođenih između 1800-ih i danas: ukupno su pronaći 4603 majki blizanaca. U odnosu na žene koje nisu rodile blizance, one su statistički imale manje izglede umrijeti nakon menopauze. Majke blizanaca bile su starije kada su rodile svoje najmlađe dijete u odnosu na druge žene, dulje su bile plodne i imale su djecu koja su godinama bila bliže. Jednako tako su dulje živjele nakon menopauze.
Njihovi su podaci pokazalo kako su žene koje rađaju blizance zdravije i robusnije građe, zbog čega su u stanju nositi i roditi dva djeteta istovremeno. Očekuje se kako one žive dulje nego majke koje nisu rodile blizance.
K. Horvat
