Bole vas mišići. Jednu minutu vas prolaze ‘žmarci’, a drugog imate osjećaj da gorite? Zvuči poznato?
Imate prehladu i temperaturu zbog koje se osjećate grozno. Zamislite kako je tek najmlađima, koji nekad niti ne mogu reći što ih muči, a nekad nisu ni svjesni što im se događa. Vjerojatno ćete pokušati spustiti temperaturu – bilo s lijekom, poput paracetamola, ili drugim mjerama, kao što su hladni tuš, skidanje sloja odjeće i pokrivača i tako dalje… Ali, morate li zaista liječiti prehladu i temperaturu antibioticima baš svaki put?
U većini slučajeva vjerojatno ne i ponekada je važno dopustiti organizmu da sam bori protiv bolesti. Postoje i neki dokazi koji upućuje da smanjenje vrućice zapravo sprječava oporavak od infekcija, što je uzrok većine temperatura.
Za blage bolesti poput prehlade, ako treba proći jedan dan da se bolje osjećamo, ali se zato osjećamo bolje tijekom cijele bolesti, onda bi se takav pristup mogao isplatiti. Također, ako uzimamo paracetamol za snižavanje temperature, to bi trebalo pomoći.
Jedan od razloga zbog kojeg pokušavamo sniziti tjelesnu temperaturu je bojazan da će temperatura nastaviti rasti i uzrokovati oštećenje mozga i drugih organa.
Porast respiratornih infekcija
Istina je da temperature iznad 41 stupnja Celzijusa mogu biti štetne, ali takve visoke groznice obično se pojavljuju samo kod ekstremnih situacija poput toplotnog udara, gdje je poremećena naša sposobnost reguliranja temperature. Nasuprot tome, do temperature uzrokovana infekcijom dolazi zbog toga što aktivira’ resetiranje’ termostata u mozgu, što vjerojatno uzrokuje da naša tijela ugrade odgovor koji je usmjeren na podizanje naše temperature samo na razinu koja je potrebna za ubijanje ‘uljeza’.
Hladno vrijeme donosi porast respiratornih infekcija – kihanje, kašalj i začepljeni nos. Djeca su uvijek prva na udaru. Kako procijeniti treba li vaše dijete piti antibiotik ili ne? Respiratorne infekcije su zasigurno najčešće zarazne bolesti i jedan od vodećih razloga odlaska k liječniku. Prehlada je akutna virusna infekcija s upalom nekih ili svih organa gornjeg respiratornog trakta uključujući nos, sinuse, ždrijelo, grkljan, a često dušnik i bronhe.
Ponekad se prehlada može zakomplicirati sa sekundarnom bakterijskom infekcijom. Obično su to bakterijske upale srednjeg uha (posebno kod djece), sinusa, dušnika ili bronha, za koju će liječnik vjerojatno propisati terapiju antibioticima. Antibiotici su vrlo učinkovita vrsta lijeka. Međutim, oni djeluju samo protiv bakterija – ne i virusa. Vrlo je teško prepoznati, samo na temelju simptoma, je li uzrok prehlade virus ili bakterija, a svi već znamo kako pretjerano korištenje antibiotika može donijeti više štete nego koristi.
Ako sumnjate, testirajte se
Pomoću brzog testa „Pomažu li antibiotici” sada možete brzo i sigurno provjeriti je li infekcija vašeg djeteta (ili vaša) bakterijska i ima li smisla primijeniti antibiotike. Sve što trebate je kap krvi iz prsta i pet minuta vremena. Više informacija možete pronaći i na novoj internetskoj www.veroval.hr stranici.
Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock
