Pretilost je jedan od najvećih zdravstvenih problema suvremenog doba jer uzrokuje čitav niz tegoba koje smanjuju kvalitetu svakodnevice i skraćuju životni vijek.
Primjerice, višak oko struka najmanje je estetski problem – premda smo, htjeli to priznati ili ne, na njega svi najosjetljiviji – on je prije svega ozbiljan rizik za pojavu srčanih bolesti. Debljina razara hormonalni sustav koji upravlja cijelim našim organizmom, prisiljava gušteraču i ostale organe da rade prekomjerno, a pritom je i psihičko zdravlje njezina žrtva. Naime, podaci raznih istraživanja ukazuju kako je čak 78% pretilih ljudi depresivno! Francuzi pretilost zovu bolešću koja oduzima sreću.
Kajenski papar, batat, jogurt, đumbir… 10 (ne) običnih namirnica za jačanje imuniteta
Potrošiti sve što unesemo
Mnogi koji pokušavaju skinuti kilograme znaju da to nije nimalo lako, premda je filozofija mršavljenja ustvari vrlo jednostavna – trebamo potrošiti sve što unesemo! Gladovanje također nije rješenje, ono daje samo privremene rezultate, a kilogrami se vrlo brzo vraćaju kao jojo efekt. Ključ je u promjeni životnog stila i u dnevnoj satnici unosa pojedinih namirnica. U tome nam mogu pomoći načela krono prehrane, tj. znanje o tome kada se pojedini elementi pohranjuju i kada se energetske zalihe otpuštaju iz masnih stanica.
Prvi korak prema cilju pravilne primjene krono nutritivnog načela jest smirivanje aktivnosti gušterače kako bi se inzulinska aktivnost normalizirala, pa je preporuka najmanje dva do četiri tjedna (a poželjno je i dulje) iz prehrane isključiti sve vrste šećera. Zbog toga što mlijeko u želucu pravi kvržice, zvane kazeinati, koje sprečavaju resorpciju mnogih minerala, ono se također preporučuje isključiti iz prehrane.
Pretilost je iznimno kompleksna i teško izlječiva bolest koja ne utječe samo na oboljelog nego i na njegovu okolinu. U ovom broju donosimo vam nekoliko načela uspješne borbe s pretilošću, koje je u svojoj brošuri Krono prehrana detaljno opisala dr. Ana Gifing, stručnjakinja za anti-aging medicinu.
Kako ne “pojesti” život?
Negativni utjecaji pretilosti dobro su poznati: opterećenje srca i krvnih žila, porast krvnoga tlaka, taloženje opasnih tvari u crijevima, ometanje funkcije rada unutarnjih organa (jetra, gušterača, bubrezi), ugrožavanje metaboličkih procesa, poremećaji u funkciji i strukturi zglobova i kostiju i sl.
Nakon što pročitate ovo, jaja bi mogla postati vaša omiljena namirnica
Novija istraživanja dokazala su izravnu povezanost između debljine i skraćenja životnoga vijeka putem jednog donedavno malo poznatog mehanizma, kojim naše vlastite masne stanice “jedu” onaj genetski materijal koji presudno određuje duljinu našega životnoga vijeka. Laboratorijski su testovi sadržavali kompletne biokemijske, imunološke analize, kao i analizu jedne posebne strukture unutar stanica bijelih krvnih zrnaca, koja se zove telomera, a poznata je po tome što predstavlja periferni dio kromosoma, molekule koja nosi naš ukupni genetski materijal.
Telomera je (po takozvanoj Hayflickovoj teoriji o starenju) zaslužna za duljinu našega života, tako što se u trenutku stanične diobe, ona skrati za određenu dužinu. Kada se stanice tkiva podjele onoliki broj puta, koliko nam je priroda podarila (najčešće između 48 i 54 puta), stanica se više ne može dijeliti, jer se telomera potpuno skratila i tada stanica umire, a u zbrojnom efektu, tada dolazi do smrti organizma.
Telomere pretilih žena bile su, prema istraživanjima, statistički značajno kraće nego telomere žena s normalnom tjelesnom težinom. Kasnija istraživanja su potvrdila da se ovo odnosi i na djecu (pretila djeca imaju kraće telomere od svojih vršnjaka), a otkriveno je da se u krvi pretilih ljudi nalaze značajno više razine hormona leptina, kojega luče masne stanice.
Ovaj hormon određenim mehanizmima skraćuje telomere (slično i duhanski dim djeluje na skraćenje telomera). Ovi rezultati su potakli Svjetsku zdravstvenu organizaciju na akciju i danas se ogromna novčana sredstva ulažu u liječenje pretile djece i prevenciju pretilosti uopće.
Ispitivanja su također pokazala da i u djece i u odraslih osoba, koji su bili pretili, pa zatim ostvarili i očuvali optimalnu težinu, ovaj čimbenik rizika apsolutno ne postoji. Masno tkivo je hormonski aktivno tkivo i ponaša se kao neovisna formacija. Ukoliko ga imamo previše, naškodit će nam, ukoliko je razina masnoća u granicama normale, čuvat će nas, no ako tog tkiva imamo i premalo, opet će nam naškoditi.
Kako natjerati tijelo da ne pohranjuje masnoće?
Uopće nije lako napraviti prijedlog idealnog jelovnika. Zašto? Svaki čovjek ima jedinstveni genetski zapis. Prema tom se zapisu odvijaju sve naše fiziološke funkcije, uključujući metaboličke procese te iskoristivost namirnica sa ciljem stvaranja energije. Jednom čovjeku je za stvaranje energije odgovarajuća jedna vrsta namirnica, nekom drugom, sasvim druga vrsta. Unutar jedne obitelji čak vrlo često postoje velike razlike u sposobnosti iskorištenja namirnica.
Sve opasnosti najčešće novogodišnje odluke – radikalnog mršavljenja
Mi često imamo osjećaj da neku hranu volimo ili ne volimo, a to je samo ostatak drevne moći koju su naši preci imali kada su birali namirnice od kojih mogu imati samo korist, a ne i štetu. Ako slijedimo pravila krono prehrane i pravilno odaberemo vrijeme kada jedemo i vrstu namirnica koju unosimo, više ne dolazi do pohranjivanja masnoća u određenim zonama tijela i time se oblik tijela vrlo brzo mijenja. Prioriteti u dnevnom rasporedu obroka su doručak i ručak.
- obavezno je jesti ujutro obrok bogat životinjskim masnoćama i sporo probavljivim ugljikohidratima (kruh, žitarice).
- razmak između svakoga obroka trebalo bi biti optimalno četiri sata (ovo ne znači da je nužno jesti svaka četiri sata!).
- ne postoje ograničenja u količini unosa hrane, jer se samo određena hrana uzima u određeno doba dana.
- zabranjen je unos svih gaziranih pića koja sadrže šećere ili umjetna sladila
- ne preporučuje se kombiniranje proteina i ugljikohidrata za ručak i večeru, ovo je moguće samo ujutro.
- zabranjene su sve vrste “grickalica” između obroka (izuzev badema i ponekad lješnjaka).
- voće i suho voće se ne jede ujutro, niti navečer, kao niti slatkiši – (čokolada), nego samo između 16 i 18 sati, po zimskom računanju vremena (znači od 17 do 19 sati za ljetnoga vremena).
- tjestenina se ne smije jesti navečer (tjestenina, pizza, kruh, sendviči, pite, savijače, palačinke, itd).
- kruh, tjestenine, riža i škrobno povrće (grah, grašak, leća, krumpir, itd) jedu se najkasnije do 15 sati.
- kravlje mlijeko nije lako probavljiva hrana, pa iako se danas i dalje oko toga polemizira u svijetu, krono prehrana ga u potpunosti zabranjuje, ne pije se, niti se stavlja u kavu ili čaj. Dopušteno je mlijeko koristiti ponekad u nekim kuhanim jelima, dok su kiselo mlijeko i sirevi dopušteni.
- margarin, biljni sirevi (osim tofua, tj. sojinog sira), biljno vrhnje, biljni šlag, pekarska peciva poput kroasana i sl… spadaju u skupinu trans-masti i krono prehrana ne dopušta njihovo konzumiranje.
Test intolerancije na hranu
Kako bi krono nutritivni način prehrane dao najbolje rezultate, potrebno je obaviti testiranje intolerancije na hranu. To podrazumijeva precizno ispitivanje osjetljivosti organizma prema namirnicama, s idejom da odredimo koja se namirnica može iskoristiti za stvaranje energije na staničnoj razini bez štetnih ostataka, a koje namirnice treba izbjegavati.
U praksi suvremene anti-age medicine, najčešće se primjenjuje neki od biorezonantnih testova određivanja netolerancije na hranu, a ne testiranje iz krvi, po krvnim grupama, jer se zahtijeva daleko individualniji pristup.
Nije dovoljno biti umjeren i jesti pomalo od svega i vjerovati da ćemo biti vitalni, zdravi i dugovječni. Naprotiv, dokazano je da možemo jesti i veće količine određene hrane, ali samo u vrijeme kad naš organizam tu hranu lako probavlja i bogato koristi. Nakon nekog vremena, sam organizam započinje redukciju, tako da u programu krono prehrane ne postoji takozvano prejedanje… uvijek ćemo pojesti onoliko hrane koliko nam treba u tom određenom dobu dana.
Vitamin B 12 (kobalamin) – zašto nam je važan i kako prepoznati nedostatak
Je li povrće uvijek dobar izbor?
Povrće je zdravo, ali treba napomenuti da se kuhanjem mijenja glikemijski, odnosno, slatki indeks, tj. da kuhanjem povrće dobiva karakteristike običnog šećera. Prema sličnim osobinama i biološkoj vrijednosti, povrće se može svrstati u četiri skupine:
- korjenasto, gomoljasto i lukovičasto – mrkva, celer, peršin, pastrnak, cikla, rotkva, rotkvice, hren, krumpir, čičoka, crni luk i češnjak, poriluk, vlasac.
- glavičasto (kupusnjače) i lisnato – zelje, kelj, kelj pupčar, kineski kelj, lisnati kelj, brokula, korabica, cvjetača, zelena salata, blitva, špinat, radič, komorač, rabarbara, artičoka.
- mahunarke (leguminoze) – mahune, grah, grašak, leća, soja, slanutak, bamija.
- plodovito – rajčica, patlidžan, paprika, krastavac, dinja, lubenica, bundeva, tikvice.
Ova podjela olakšat će nam odabir namirnica koje se međusobno slažu. Ponekad je dobro da se i izbor povrća u prehrani slaže prema navedenoj podjeli, najbolje su kombinacije unutar dvije grupe, jer to omogućuje idealnu iskoristivost hrane.
Keto dijeta: 5 činjenica koje morate znati
Danijela Petrov/magazin Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock
