Današnji pristup prehrani utemeljen je na ideji utaživanja gladi koju osjetimo, kako bismo mogli dalje raditi ono što smo zamislili.
Pritom nas ne zanima što smo pojeli, kako smo to pojeli i što se dalje događa s hranom koju smo unijeli u sebe. To se, nažalost, negativno odražava na naše zdravlje.
Odustali smo od žvakanja jer je industrija već toliko preradila hranu da je ne moramo ni žvakati. Čak ne moramo ni razmišljati što jesti, jer ćemo i za to dobiti ideju od industrije. Budući da smo posvećeniji poslu i ostvarivanju onoga što smo si u danu zacrtali, hranjenje nam treba trajati što kraće.
Moderni čovjek svaki svoj zalogaj žvače svega četiri do pet puta
Osim što (mislimo da) nemamo vremena, svakim dužim žvakanjem proizvod koji je pun konzervansa i aditiva (tzv. poboljšivača okusa) gubi bilo kakav okus hrane. Naš odnos prema hrani sveden je na to da ispunimo želudac, da budemo siti, a pri tome zanemarujemo potrebe cijelog tijela. Već i niže razvijene životinjske vrste su selektivne u izboru hrane, a mi smo u tome na neki način otišli u regresiju. Neophodno je da razvijemo osjetljivost za hranu koju jedemo, da postanemo selektivni i spremni procijeniti što nam je potrebno, ovisno o godišnjem dobu, našoj aktivnosti i slično.
Ako nas obrok „spusti“, kako to znamo reći, nešto s tim obrokom nije u redu. Hrana nas treba pokrenuti tako da možemo normalno funkcionirati i nakon obroka, da nas podigne i pokrene. U tome su izbor i kvaliteta namirnica izuzetno bitni. Enzimi, biljna vlakna i nutrijenti koji se lako unose osigurat će nam pokretljivost i vitalnost…
Bolja apsorpcija hrane
Ako želimo profitirati i „izvući“ maksimum iz kvalitetno odabranih i skuhanih namirnica, jedna od osnovnih postavki jest da dobro žvačemo, dugo žvačemo i pri tome dišemo – kroz nos. Time pospješujemo daljnju apsorpciju hrane kroz probavni sustav. Usitnjavanje hrane kroz proces žvakanja vrlo je važno jer time izbjegavamo lučenje dodatne količine kiseline i enzima u želudac, inače potrebnih za razgradnju većih zalogaja, te time izbjegavamo ozljede sluznice i stjenke želuca.
Visoki tlak lakše je držati pod kontrolom ako slijedite ovih 7 koraka
Ono što daje dodatnu kvalitetu zalogaju i ima snažan korektivni utjecaj je lučenje pljuvačnih žlijezda koje u hranu unose lubrikante, enzime, hormone, limfocite i slično, a koje se događa kad dobro žvačemo. Svakako je važno što se time uspješnije održava i biokemijski balans u organizmu. Kad dobro žvačemo, uz pravilno disanje, pospješujemo apsorpciju i resorpciju, dobivamo veću količinu energije, a zalogaj dobiva i ljekoviti aspekt – protuupalno i imunizirajuće djelovanje.
Suvremena prehrana, kroz složene bio-kemijske procese, stvara neravnotežu kiselina i lužina u tijelu, a opća prisutnost pojačane kiselosti (acidoza) predstavlja platformu za razvoj ozbiljnijih problema. U ljudskom organizmu postoje mehanizmi balansiranja kiselosti, a utjecati na nju možemo i izborom namirnica, načinom pripreme, duljinom žvakanja itd. Iskoristivost hranjivih sastojaka (bjelančevina, ugljikohidrata, vitamina, minerala…) također ovisi o navedenim faktorima, ali i o načinu disanja za vrijeme jedenja, kao i o našem mentalnom stanju.
Dugo žvakanje, uz niz predradnji i malih rituala, ispravno disanje te odgovarajuće stanje svijesti, način konzumiranja hrane čini esencijalnim za naše zdravlje i opću biološku efikasnost.
10 namirnica uz koje ćete zaboraviti na gripu i prehlade
Autor: Zlatko Pejić, Ustanova Makronova
Foto: Shutterstock
