Nedavno sam srela poznanicu koja me je bombardirala životnom svakodnevnicom i problemima koji su prštali sa svih strana.
Njene rečenice utisnula se u moje sjećanje, a glasila su: „Mi ljudi gori smo od divljih gusaka. Zbog čega, upitah je? Ona reče, jesi li ikad gledala jato divljih gusaka, one ti lete u obliku slova V, zato što mogu preletjeti daleko više nego da su same. A znaš kad se neka guska odvoji od jata, ona odmah osjeti teškoću i otpor, pa se hitro vraća u jato na svoje mjesto, da bi se i dalje koristila silom uzdizanja koju stvara ptica neposredno ispred nje.
Kad bismo imali toliko razuma koliko divlje guske, ostajali bismo u jatu, predvođenom onima koji vode tamo gdje i sami želimo stići.
Nakon toga sam se zapitala da li uopće postoji timska suradnja, da li mi uopće znamo biti u jatu? Naša obiteljska i poslovna jata umjesto da ocrtavaju zavisnost predstavljaju sve oblike nezavisnosti i nesuradnje? Zašto je tome tako zašto umjesto suradnje naš svakodnevni život obiluje nesuradnjom?
Što je timska suradnja ?
Timska suradnja podrazumijeva suradnju skupine ljudi koja ima isti (zajednički) cilj, misiju ili viziju rješenja nekog problema, ideje ili zadatka.
Preduvjeti za realiziranje timske suradnje
Kao što znamo nisu svi timovi uspješni i rijetki su koji uistinu timski surađuju. Zasigurno se pitamo zašto je tome tako? Svakodnevno bilježimo porast nezadovoljstva na radnim mjestima, otkazi, međusobna netrpeljivost poslodavca-radnika, nerazumijevanje na svim razinama svakodnevnog življenja govori o pomanjkanju timske suradnje, zajedništva u prepoznavanju cilja koji je sve osim zajedničke potrebe grupe ljudi.
Da bi uistinu mogli timski surađivati nužno je poštivati neke od zadani preduvjeta;
Osnovno pravilo koje je ujedno i baza za izgradnju timske suradnje može se definirati u dvije riječi ZAJEDNIČKI CILJ. Ako nemamo zajednički cilj ili ne prihvaćamo cilj koji bi trebao biti zajednički zasigurno će se isto manifestirati kao nesuradnja i razmimoilaženje.
U velikim tvrtkama gdje uistinu postoji tendencija ka svakodnevnom materijalnom dobitku-profitu ciljevi nadređenih (poslodavca) razlikovat će se od ciljeva uposlenika. Zajednička potreba jedne i druge grupe je stvaranje materijalne dobiti. Razlike se često očitavaju u materijalnom dobitku (zarada). Dobitak poslodavca je višestruko veći od materijalnog primanja (plaće) uposlenika. Ciljevi te dvije skupine su jednake ali u konačnici nisu izjednačeni.
Koja je razlika između žena koje brišu prašinu i žena koje podižu prašinu?
Osvrnimo se, malo na privatan život i svakodnevnicu koja nam je svima bliska. Zamislimo jednu obitelj koja broji četiri člana roditelji i djeca. Roditelji svakodnevno ističu kako je nužno provesti mjere štednje u kućnom buđenu. Ciljeve koje izdvajaju supružnici kao prioritete u kalendarskoj godini adolescenti iz te obitelji ne doživljavaju ozbiljno. Ili drugi primjer majka zbog velikog broja obaveza na radnom mjestu traži od članova obitelji da se maksimalno angažiraju svi članovi oko kućanskih obaveza.
Njezin cilj nije ujedno i cilj ostalih članova oni se oglašuju na njezine zamolbe i ponašaju se kao da se to njih ne tiče. Zasigurno kroz gore navedene prikaze možemo se složiti da ne postoje osnovni uvjeti za realizaciju timske suradnje jer cilj koji bi trebao biti zajednički u konačnici je različiti za svaku skupinu
U situacijama u kojima skupine imaju zajednički cilj jedan od imperativa je zasigurno potreba pojedinaca da pomažu jedni drugima. Pomaganje uz korištenje upita „Kako ti mogu pomoći“ zasigurno stvara dobre preduvjete za putovanje ka istom odredištu-cilju.
Ponekad je dobrodošlo i ohrabrivanje pojedinaca koji imaju odgovornost, a svaki posao je odgovoran neovisno o raspodijeli unutar tima i našem doživljaju odgovornosti drugi. U korporacijskoj tvrtki u kojoj tehničko osoblje čini manju skupinu uposlenika lijepa riječ i poneko davanje podrške zasigurno može uljepšati život pojedincu i skupini.
Zašto prijateljstva često završavaju sukobima i postoji li pravo muško-žensko prijateljstvo?
Foto: Shutterstock
