Vitamin D je zapravo hormon, ali povijesno je svrstan u vitamine.
Vitamin D topiv je u mastima, a sintetizira se u koži iz endogenog kolesterola (7-dehidrokolesterola) nakon izlaganja sunčevim UVB zrakama. Nakon pretvorbe u jetri se pretvara u 25-hidroksivitamin D (25-OH D), a potom najvećim dijelom u bubrezima se pretvara u aktivni oblik 1,2 kalcitriol ili 1,25-(OH)2 vitamin D3. Vitamin koji se stvara u ljudima je vitamin D3, a u biljkama, posebno gljive sintetizira se vitamin D2 (ergokalciferol).
Kada govorimo o manjku vitamina D, možemo reći pandemija hipovitaminoze D jer se procjenjuje da od toga pati više od milijarde ljudi diljem svijeta te se razmatraju teške posljedice za javno zdravstvo. Prevalencija manjka vitamina D u Europi u rasponu je od 50 i 60%, a u sjevernoj Europi seže i do 90%. Ono što posebno zabrinjava je velika prevalencija manjka vitamina D u trudnica koja se kreće između 70 i 100 %.
Pitamo se s pravom kako je tako velika proširenost manjka vitamina D? Odgovor najvećim dijelom leži u tome što smo se odmaknuli od prirodnoga načina života, današnji stil života smanjuje boravak na otvorenome i time se smanjuje mogućnost sinteze vitamina D u koži. Osim toga bitni su i drugi okolišni čimbenici kao što su geografska širina, godišnje doba, doba dana, vremenski uvjeti (oblačnost), količina onečišćenja zraka što može ometati količinu UVB zračenja koja dopire do kože.
Rizične skupine za manjak vitamina D su:
- rahitis, osteoporoza ili osteomalacija;
- različite bolesti malapsorpcije poput cistične fibroze,
- upalna bolesti crijeva,
- neliječena celijakija,
- barijatrijski zahvat.
Zatim osobe koje uzimaju lijekove kao što su: kortikosteroidi, lijekovi za liječenje epilepsije, gljivičnih oboljenja. Potom bolesnici s kroničnim bubrežnim bolestima, bolesnici s bubrežnim presatkom, debljina.
Istaživanja su pokazala povezanost između nižih vrijednosti vitamina D s povišenim vrijednostima krvnoga tlaka. Također postoje i studije koje su pokazale da je rizik arterijske hipertenzije smanjen za 12% s porastom razine 25 (OH)D za 25 nmol/L, a svaki porast 25 (OH)D za 10% dovodi do pada dijastoličkoga krvnog tlaka za 0.29 mmHg i sistoličkoga tlaka za 0.37 mmHg.
Ono što je zanimljivo da vitamin D nema učinka na krvni tlak u osoba s normalnim vrijednostima krvnoga tlaka što je pokazano u više desetaka studija.
Epidemiološke studije pokazuju što je osoba deblja da ima niže koncentracije vitamina D u krvi.
Naime, kako znamo da prema izvještaju EUROSTATA smo najdeblji u Europi, 65% odraslog stanovništva Hrvatske ima prekomjernu tjelesnu masu/debljinu tako smo i u većem riziku za manjak vitamina D, a posredno i za veći rizik razvoja arterijske hipertenzije, a time i s vremenom i u većem riziku za kardiovaskularne bolesti.
Koji oblik vitamina D je najbolji pokazatelj statusa vitamina D u krvi? Kalcidiol ili kako ga još označavamo 25-hidroksivitamin D ili skraćeno 25(OH)D odražava i izloženost ultraljubičastom zračenju i unos vitamina D hranom i suplementima. Njegovo poluvrijeme eliminacije 25(OH)D u serumu je otprilike 15 dana.
Definicije za nedostatak, insuficijenciju i dostatnost vitamina D različite su u svijetu, najčešća definicija za nedostatak 25 (OH)D je manja od 50 nmol/L, a adekvatna razina vitamina D je ona koje viša od 75 nmol/L.
Najvažniji izvori vitamina D u hrani su: ulje jetre bakalara, skuša, losos, tuna, goveđa jetra, sir, žumanjci, gljive.
Kada je riječ o optimalnome propisivanju ili suplementaciji vitaminom D, potrebno je uzeti u obzir brojne čimbenike poput dobi, tjelesne mase, dobu godine, kožnoj pigmentaciji, lijekovima, bolestima i početnoj koncentraciji vitamina D u krvi.
Postoji razlika između preventivnoga davanja vitamina D i terapijske doze kod dokazanog nedostatka vitamina D.
Preporuke za preventivnu primjenu vitamina D temelje se na smjernicama različitih društva, a iznosi 600-800 IU vitamina D /dan, a preporučeni dnevni unos za rizične skupine 1500- 2000 IU/dan. Možemo i mi biti ponosni što imamo i svoje, hrvatske smjernice za primjenu vitamina D.
Terapijska primjena vitamina D kod dokazanog nedostatka je veća, a savjetuje se suplementirati uz savjet liječnika koji će nadzirati i ostale parametre prema potrebi (vrijednost kalcija, magnezija, fosfora, paratireoidni hormon..).
Prepoznati rizične skupine za razvoj manjka vitamina D, obratiti se liječniku, pravovremeno liječiti manjak vitamina D i postići optimalne vrijednosti 25(OH) u serumu smanjiti će negativne učinke manjka vitamina D na krvni tlak.
