Majmunske boginje su virusna bolest uzrokovana virusom sličnim virusu velikih boginja, ali se ne širi među ljudima tako efikasno i manja je smrtnost nego kod velikih boginja.
Prošlog je tjedna zabilježen nagli porast broja zaraženih, a tada je i Svjetska zdravstvena organizacija proglasila ovo stanje razlogom za međunarodnu zabrinutost te se pozivaju svi da poduzmu potrebne korake kako bi se spriječio prijenos virusa s čovjeka na čovjeka i kako bi se zaštitile ugrožene skupine. Prema podacima od prošlog tjedna identificirano je 25.864 novih slučajeva van Afrike, a u pitanju su i Australija, Kanada, Izrael, Portugal, Španjolska, Amerika i Engleska…
Je li u pitanju nova bolest?
Bolest je poznata već desetljećima, a virus je privi put identificiran u Danskoj 1958. godine, a kod osobe koja je doputovala iz Singapura. Cjepivo protiv velikih boginja može pružiti zaštitu od majmunskih boginja, navodi dr. Martin Hirsch, profesor infektivnih bolesti u bolnici Boston. No kako je cijepljenje protiv velikih boginja završeno 1982. godine, zabilježen je porast slučajeva zaraze majmunskih boginja u nekim zemljama Afrike, a posljednjih godina se povećao broj slučajeva povezanih s prijenosom s čovjeka ili životinje. Postoje dvije vrste virusa majmunskih boginja, centralna afrička i zapadno afrička varijanta.
“Postoje dvije vrste virusa majmunskih boginja, centralna afrička i zapadno afrička varijanta. Ova koja sad cirkulira je zapadno afrička i puno je blaža i ima puno nižu smrtnost. Kod centralno afričke varijante se bilježi i 10 posto smrtnost, a kod zapadno afričke je zabilježena smrtnost od 1 do 3 posto (u Africi).”, pojasnio je dr. sc. Bernard Kaić, prim. dr. med, voditelj službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo te dodao kako se simptomi javljaju tjedan do dva nakon zaraze, a to su povišena temperatura, glavobolja, bol u mišićima te umor a ponekad se kao simptom javlja i grlobolja. Unutar nekoliko dana od početka bolesti, može se javiti i osip (koji može izgledati dramatično) te povećanje limfnih čvorova koji su bolni. Osip isto tako može biti bolan na dodir. S čovjeka na čovjeka bolest se može prenijeti kapljičnim putem (bliskim kontaktom) i kontaktom s kožnim promjenama koje nastaju kod oboljeloga.
Po čemu je ova situacija drugačija?
Kako je cijepljenje protiv velikih boginja ukinuto 1980. godine, pojavili su se novi slučajevi u 11 zemalja Afrike. Isto se dogodilo u Kongu i Nigeriji gdje se potvrdilo oko 130 novih slučajeva. 2003. godine su majmunske boginje zabilježene kod 47 osoba.
No u ovoj situaciji se čini da se novi slučajevi puno brže javljaju u zemljama diljem svijeta, a čini se i kako mnogi pacijenti nisu putovali na zapad iz zemalja srednje i zapadne Afrike, a uz to se čini da ne postoji jasna poveznica između tih slučajeva, kaže tako dr. Paritosh Prased, direktor centra za infektivne bolesti sveučilišta Rochester.
Ako vas muči tlak, štitnjača ili neka druga bolest, evo što morate napraviti na odmoru
“Vjerujem da nije u pitanju samo brzo širenje, moguće je da se ono događalo “ispod” radara neko vrijeme, a moguće je da su se simptomi zamijenili za herpes, vodene kozice ili sifilis, a sve mogu uzrokovati lezije na tijelu“, navodi. Smatra i kako je moguće da je do ovolikog širenja virusa došlo jer su se nekontrolirano širila u Africi proteklih godina. Stručnjaci navode i kako rade naporno kako bi spriječili prodor infekcije u velikoj mjeri.
Koji su simptomi majmunskih boginja i kako se šire?
Simptomi će često biti u obliku temperature, glavobolje, boli u mišićima, leđima, iscrpljenost, umor i otečeni limfni čvorovi. Simptomi se najčešće javljaju od 7 do 14 dana nakon izlaganja virusu.
Uskoro će se javiti i osip, a često se javlja na licu, dlanovima i stopalima. Lezije se mogu javiti na malim koncentriranim područjima. Trenutno su liječnici primijetili da se kod nekih pacijenata ne javljaju simptomi osim osipa. Mnogi će se oporaviti nakon nekoliko tjedana, ali za imunokompromitirane osobe može biti puno opasniji. Prema studijama oko 13 posto pacijenata od 528 je trebalo hospitalizaciju. Iako se ne radi o spolno prenosivom virusu, može se širiti putem kontakta pa tako i spolnim putem, a ako dirate odjeću osobe koja ima virus i na njoj se nalazi slina ili krv, možete ga lako prenijeti. Moguće je da se širi kapljičnim putem.
Što ako mislite da ste bili izloženi virusu?
Trenutno je mnogo zaraženih muškaraca koji su imali spolne odnose s muškarcima, a radi se o oko 98 posto slučajeva. No bilo tko u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom može biti u rizičnoj skupini i važno je kontaktirati liječnika ako ste zabrinuti i ako se kod vas razviju neki od spomenutih simptoma.
Postoji li cjepivo protiv majmunskih boginja?
Postoji, a kako su one blisko vezane s velikim boginjama, dva cjepiva koja su odabran za velike boginje se mogu koristiti za osobe koje su u rizičnim skupinama.
Koji su simptomi post-COVID-a? Traju najmanje dva mjeseca bez dijagnoze
Na stranicama HZJZ-a stoji kako je u Europskoj uniji centraliziranim putem registrirano cjepivo Imvanex protiv velikih boginja koje je temeljeno na nereplicirajućem virusu vakcinije. To je cjepivo u pretkliničkim studijama na primatima pokazalo visoku razinu zaštite od smrtonosne doze virusa majmunskih boginja. Iako nije formalno registrirano za sprječavanje majmunskih boginja, smatra se da će u velikoj mjeri biti učinkovito u zaštiti ljudi od majmunskih boginja.
Kako zaštititi sebe i druge od majmunskih boginja?
Oboljela osoba treba ostati izolirana za vrijeme trajanja bolesti dok god kraste, koje su dio osipa, ne otpadnu, stoji na stranicama hzjz.hr gdje se navodi i kako za vrijeme izolacije oboljela osoba treba ostati u odvojenoj sobi i ne smije dijeliti predmete s ostalim članovima kućanstva (npr. odjeću, posteljinu, ručnike, pribor za jelo, tanjure, čaše). Također se treba suzdržati od seksualne aktivnosti i bliskog fizičkog kontakta dok se osip ne povuče.
Posebno treba izbjegavati bliski kontakt s osobama oslabljenog imunološkog sustava, malom djecom, trudnicama i, iz predostrožnosti, s kućnim ljubimcima.
Bliski kontakti oboljele osobe trebaju pratiti zdravstveno stanje u razdoblju od 21 dan od zadnjeg kontakta s oboljelom osobom, što uključuje mjerenje tjelesne temperature dva puta dnevno i u slučaju pojave simptoma javiti se nadležnom liječniku ili epidemiologu koji provodi zdravstveni nadzor nad osobom koja je identificirana kao bliski kontakt bolesnika. Također, tijekom toga razdoblja (zdravstvenog nadzora) trebaju izbjegavati bliski fizički kontakt s malom djecom, trudnicama i imunokompromitiranim osobama, budući da su to skupine kod kojih je povećan rizik od težih oblika bolesti.
Članovi obitelji i osobe koje njeguju oboljelu osobu ne smiju dirati promjene na koži golim rukama, već trebaju nositi jednokratne rukavice i održavati higijenu ruku (pranje i dezinfekcija). Preporučljivo je da nose masku kad su u blizini oboljele osobe. U prostoriji u kojoj boravi oboljela osoba treba se za vrijeme bolesti spriječiti podizanje prašine (ne koristiti usisivač, ne mesti na suho, ne koristiti ventilator). Čišćenje prostorije treba provoditi vlažnom krpom s uobičajenim sredstvima za čišćenje, a povremeno treba dezinficirati površine tijekom bolesti i po završetku bolesti. Odjeću i posteljinu oboljeloga se ne smije rastresati, već treba pažljivo bez podizana prašine staviti u najlonsku veću do pranja. Odjećom i posteljinom oboljele osobe treba rukovati s rukavicama i maskom.
A. A.
Foto: Shutterstock
