Alzheimerova bolest je progresivna, neurodegenerativna i neizlječiva bolest mozga koju karakteriziraju gubitak pamćenja, sposobnosti rasuđivanja i promjena osobnosti.
Jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu je sve veća pojavnost neurodegenerativnih bolesti mozga.
Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se 21. rujna. Bolest je prvi opisao njemački patolog i neurolog Alois Alzheimer, 1906. godine. Alzheimerova bolest je progresivna, neurodegenerativna i neizlječiva bolest mozga koju karakteriziraju gubitak pamćenja, sposobnosti rasuđivanja i promjena osobnosti. Jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu je sve veća pojavnost neurodegenerativnih bolesti mozga, odnosno različitih vrsta demencija, što je povezano s općim starenjem pučanstva i produljenjem očekivane životne dobi.
Alzheimerova bolest je najučestaliji uzrok nastanka demencije te najčešći uzrok funkcionalne onesposobljenosti u osoba starijih od 75 godina i četvrti uzrok smrti. Rizični čimbenici za pojavu Alzheimerove bolesti su dob, spol, raniji udarci u glavu, povijest krvožilnih bolesti, pušenje, debljina i šećerna bolest. Najznačajniji faktor rizika za obolijevanje je dob. Bolest se najčešće razvija nakon 65. godine života, a rizik raste sa starošću. Prosjek trajanja bolesti je osam do 10, a ponekad i do 15 godina. Simptomi bolesti se javljaju postupno. Prvi i najizrazitiji simptom Alzheimerove bolesti je gubitak pamćenja, posebno događaja koji su se dogodili nedavno, a slijede ga psihičko i fizičko propadanje. Lijek za liječenje Alzheimerove bolesti trenutno ne postoji, ali postoje lijekovi – antidementivi, koji usporavaju razvoj simptoma i poboljšavaju kvalitetu života oboljelih i članova njihovih obitelji, koji postaju neformalni njegovatelji osoba s demencijom. Kako bi liječenje otpočelo pravovremeno važno je rano prepoznavanje znakova Alzheimerove bolesti, odnosno njena rana dijagnoza.
5 pitanja koja morate postaviti svom liječniku ako je netko u vašoj obitelji imao demenciju
10 RANIH ZNAKOVA ALZHEIMEROVE BOLESTI
- Poremećaji pamćenja (gubitak pamćenja razvija se polako tijekom više mjeseci ili godina).
- Poteškoće u izvršnim funkcijama (kuhanje, spremanje, održavanje higijene).
- Poteškoće govora, čitanja i pisanja (zaboravljanje riječi, nadomještanje neuobičajenim zamjenama; rečenice postaju teško razumljive, nemaju svrhe niti dubljeg smisla).
- Gubitak prostorne i vremenske orijentacije (nepoimanje dana, mjeseca ili godine; nemogućnost snalaženja na od prije poznatim mjestima).
- Pogrešne procjene i odluke (odijevanje neprimjereno vremenskim uvjetima ili socijalnim prigodama).
- Poremećaji apstraktnog mišljenja (nesnalaženje u novčanim poslovima ili nemogućnost ispunjavanja formulara; nerazumijevanje pojmova, kao što su „rođendan“, „pravda“ ili „ljubav“).
- Učestalo zametanje i gubljenje stvari (spremanje stvari na neuobičajena mjesta)
- Promjene raspoloženja i ponašanja (depresivnost, anksioznost, razdražljivost i emocionalna inkontinencija).
- Promjena osobnosti (pretjerana sumnjičavost, ustrašenost, ljubomora).
- Gubitak interesa za socijalne aktivnosti (osjećaj napuštenosti, osamljivanje, nezainteresiranost).
Posljedice bolesti utječu, kako na oboljelog, tako i na cijelu obitelj. Upravo obitelj prva primjećuje simptome bolesti. Na početku bolesti više pati pojedinac, a kasnije kako bolest napreduje, smatra se da više pati obitelj. U skrbi za oboljelog potrebno je beskrajno strpljenje i razumijevanje. Komunikacija s protekom vremena postaje sve teža, a sposobnost govora sve više oštećena.
10 SAVJETA ZA POBOLJŠAVANJE KOMUNIKACIJE
- Nastojte održati dobro raspoloženje.
- Usmjerite pažnju bolesnika.
- Izrecite poruku jasno.
- Postavljajte jednostavna pitanja.
- Slušajte svojim ušima, očima i srcem.
- Isprekidajte aktivnosti u niz manjih.
- Kada su “teški”, preusmjerite im pažnju.
- Pokažite naklonost, pružite sigurnost.
- Prisjetite se dobrih starih dana.
- Sačuvajte smisao za humor.
Povodom obilježavanja „Svjetskog dana Alzheimerove bolesti“ – 21. rujna, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti održat će Dan otvorenih vrata putem otvorenih telefonskih linija, u vremenu od 12 do 15 sati. Svi zainteresirani u navedenom periodu mogu koristiti uslugu informativno-savjetodavnog razgovora sa stručnim timom Službe.
Bolesti modernog društva usko su povezane s crijevima – znate li što radite pogrešno?
Izvor: Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
Foto: Shutterstock
