Mjere uvjetovane pandemijom COVID-19 nisu previše utjecale na naš imunitet, ali su značajno utjecale na cirkulaciju uobičajenih bakterijskih i virusnih patogena koji su desetljećima uzrokovali najčešće respiratorne infekcije kod ljudi.
Tako je i epidemija gripe u posljednje dvije sezone bila iznimno niskog intenziteta, kako u svijetu tako i kod nas.
Popuštanje protuepidemijskih mjera, u prvom redu ukidanje obveze nošenja zaštitnih maski i mjera obveznog distanciranja, za posljedicu će imati povrat uobičajenih virusnih respiratornih infekcija pa tako i gripe. To nužno ne znači da će sljedeća sezona gripe kod nas biti dugotrajnija pa ni opasnija, ali je sigurno da će broj oboljelih biti značajno veći nego što je to bio u protekle dvije sezone.
Ove je godine u Australiji sezona gripe započela ranije nego inače, a u prvih mjesec dana zabilježena je gotovo polovica ukupnog broja slučajeva prijavljenih tijekom cijele sezone 2020. godine. Broj slučajeva se udvostručio u približno dva tjedna i dosegao gotovo 90.000 prijavljenih slučajeva do početka lipnja (što u sezoni gripe na sjevernoj hemisferi odgovara studenom). Prema pisanjima australskih medija samo do 14. kolovoza u toj je zemlji zabilježeno 216.725 laboratorijski potvrđenih slučajeva gripe koji su prijavljeni Nacionalnom sustavu za nadzor bolesti (NNDSS), ali napominju da ti brojevi predstavljaju samo djelić ukupnih slučajeva.
S obzirom na to da u Australiji, kao i u svim dijelovima svijeta u kojima u ovom trenutku značajnije cirkulira virus gripe, dominira virus gripe A H3N2, to znači da i mi možemo očekivati epidemiju uzrokovanu ovim sojem. Kako je spomenuti soj manje virulentan od podtipa H1N1, možemo očekivati veći broj blaže oboljelih. Dakle, teške upale pluća uzrokovane virusom gripe i teške bakterijske komplikacije ne bi trebale biti tako učestale kao u nekoliko sezona pretpandemijskog razdoblja, ističe prof. dr. sc. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu.
Gripa može imati i razorniji učinak nego što to većina ljudi misli. Može uzrokovati teške komplikacije, povećati rizik od srčanog udara, moždanog udara i upale pluća, stoga je važno kontinuirano naglašavati važnost cijepljenja.
Preporučio bih da građani slijede preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i stručnih medicinskih društava. Osobe s kroničnim komorbiditetima i kroničnim bolestima dišnog i krvožilnog sustava, dijabetičari, pretili, bez obzira na dob, svakako bi se trebali cijepiti. Preporuka je i cijepljenje trudnica te svih osoba starijih od 65 godina, uključujući one koji nemaju kroničnih bolesti. Dobro bi bilo kada bi se cijepile i mlađe zdrave osobe i djeca, no prvenstveno je bitno postići dobru procijepljenost rizičnih skupina, navodi prof. dr. sc. Goran Tešović.
Protiv gripe se u Hrvatskoj cijepi relativno mali broj ljudi. No, cijepljenjem štitimo svoje zdravlje, ali štitimo i funkcioniranje zdravstvenog sustava dodatno opterećenog tijekom sezone gripe. Kako povećan broj hospitalizacija utječe na dostupnost zdravstvenoj skrbi, osvjedočili smo se u vrijeme pandemije korone.
COVID-19 predstavlja poseban rizik za srčane bolesnike – što trebate znati?
