Panelom održanim na Svjetski dan debljine pokrenuta je tema poimanja pretilost kao kronične bolesti koja se može uspješno liječiti.
Pretilost i prekomjerna tjelesna težina su jedni od najizazovnijih javnozdravstvenih problema 21. stoljeća. U zemljama OECD 50 milijuna ljudi pati od pretilosti, a predviđa se da će taj broj narasti na 92 milijuna ljudi do 2050. godine.
Upravo iz tog razloga, na Svjetski dan debljine, održan je panel u organizaciji Referalnog centra za liječenje debljine Republike Hrvatske i Hrvatske lige za hipertenziju na temu kako pristupiti i komunicirati osobama debljinu kao kroničnu bolest, kako ih motivirati te kako im predstaviti posljedice neliječenja.
Panel je vodila doc. dr. sc. Maja Baretić, internistica endokrinologinja – dijabetologinja, zaposlena u KBC Zagreb te voditeljica Referalnog centra za liječenje debljine postavljajući izazovna pitanja kojima mijenjamo perspektivu o debljini, njenom poimanju u javnosti te na koji način komunicirati dijagnozu osobi koja je ima.
„Motivacijski razgovor je onaj prvi korak u komunikaciji s bolesnikom. Tehnika razgovora mora biti neosuđujuća te je potrebnu koristiti ispravnu terminologiju.“
Prvi kontakt je iznimno bitan, jer možemo imati veliki tim stručnjaka iza nas, i osoba može biti svjesna svoje bolesti, ali ako je povrijedimo u prvom koraku, nećemo moći ništa dalje napraviti“, izjavila je doc. dr. sc. Maja Baretić.
Svjetski dan debljine ujedinjuje struke koje mogu i moraju utjecati na važnost razgovora o debljini kao kroničnoj bolesti, koja se može uspješno liječiti, ali u slučaju ne liječenja može ostaviti velike posljedice na zdravlje i život osobe. Neke od vodećih bolesti, kao posljedice pretilosti, su dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti te određeni karcinomi. Pretilost može skratiti život za 10 godina, a peti je uzrok smrti u svijetu.
To je bolest koja zahtjeva multidisciplinarnost u pristupu liječenja u koje su uključeni dijabetolozi, kardiolozi, psiholozi, treneri specijalizirani upravo za osobe s prekomjernom tjelesnom težinom te svi oni na čije područje ima utjecaja. Često je to izazov za zdravstveni sustav i njegove djelatnike, prvenstveno zbog nepostojanja specijalizacije za pretilost.
Valerija Bralić Lang, doktorica obiteljske medicine je često prva koja pokreće komunikaciju na temu prekomjerne težine svojih pacijenata: „Ponekad nam dođu osobe na pregled iz jednog razloga, ali tada vidimo da postoji i problem debljine te je potrebno pažljivo pokrenuti temu težine, ali uz pravu terminologiju, osjetiti jesu li pacijenti svjesni toga ili ne. Ako osoba želi nastaviti daljnji razgovor o tome, preporučimo termin kada ćemo samo o tome razgovarati. Ako osoba ne želi o tome razgovarati, na nama je dati im do znanja da su im vrata uvijek otvorena za razgovor, savjet i daljnje liječenje.“
Na panelu je sudjelovala i Vedrana Vukojević koja je i sama bila suočena s dijagnozom pretilosti. Problem komunikacije o bolesti nije samo na strani stručne strane, već i na strani pacijenta koji se s time mora suočiti, prihvatiti dijagnozu te uz vlastiti trud i snagu uspostaviti kvalitetu dugovječnog života.
Vedrana Vukojević: „Dobra komunikacije me dovela ovdje gdje sam danas. Zdrava. Od strane stručnih osoba potrebno je imati suosjećanja i pristup bez osude, jer važno je započeti. Bitna je i podrška okoline, moja obitelj je bila ponosna na mene i uz mene kroz cijeli proces.“
Tema pretilosti ujedinjuje različite struke koje mogu djelovati pa su sudionici panela bili i novinarka Ivana Rimac Lesički, komunikolog Kristijan Sedak, osoba koja je nekada bolovala od pretilosti nutricionistica Zrinka Šmuljić i endokrinologinja Martina Matovinović.
Ovo je prvi u nizu događaja projekta Lov na tihog ubojicu kojim se želi osvijestiti javnost o povišenom krvnom tlaku, tj. arterijskoj hipertenziji koja je već dugi niz godina Ubojica broj 1, jer je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularni, cerebrovaskularni i bubrežni pobol i smrtnost.
Njena prevalencija je u porastu, a može se spriječiti, jer je hipertenzija najčešće posljedica nezdravog načina života.
Ordinacija.hr
