Neka istraživanja sugeriraju da crno vino – osobito kada se pije uz obrok – nudi više kardiovaskularnih prednosti od piva ili žestokih pića. I međunarodne usporedbe pokazuju manju prevalenciju koronarne bolesti srca u zemljama u kojima se pije vino
Prije gotovo 200 godina jedan je irski liječnik primijetio da je bol u prsima (angina) mnogo rjeđa u Francuskoj nego u Irskoj. Razliku je pripisao “francuskim navikama i načinu života”.
Relativno niska stopa srčanih bolesti u Francuskoj unatoč prehrani koja uključuje puno maslaca i sira postala je poznata kao francuski paradoks. Neki su stručnjaci sugerirali da crveno vino čini razliku. Ali francuski paradoks je mnogo više od crnog vina. Prehrana i stil života u dijelovima Francuske, posebno na jugu, imaju mnogo toga zajedničkog s drugim mediteranskim regijama.
Neka su istraživanja sugerirala da crno vino – osobito kada se pije uz obrok – nudi više kardiovaskularnih prednosti od piva ili žestokih pića. Oni se kreću od međunarodnih usporedbi koje pokazuju manju prevalenciju koronarne bolesti srca u “zemljama u kojima se pije vino” nego u zemljama u kojima se pije pivo ili alkoholna pića.
Čaša crnog ili bijelog?
Crveno vino može sadržavati razne spojeve uz alkohol koji bi mogli opustiti stijenke krvnih žila i spriječiti oksidaciju lipoproteina niske gustoće (LDL, “loš” kolesterol), ključni rani korak u stvaranju plaka ispunjenog kolesterolom. Te se tvari nazivaju polifenoli, uključujući specifičnu vrstu flavonoida koji vinu daju jedinstvenu boju i okus. Flavonoidi se nalaze u drugim biljnim namirnicama kao što su borovnice, jagode, jabuke, luk, tamna čokolada i čaj. Neki polifenoli specifični za crno vino uključuju resveratrol, kvercetin i epikatehin. Crno vino ima tendenciju da dobije više pozornosti od bijelog vina jer sadrži oko 10 puta veću količinu polifenola. Međutim, u bijelom vinu mogu postojati i drugi aktivni sastojci koji imaju kardioprotektivni učinak.
Budući da se zdravstvene prednosti vina često pripisuju njegovom sadržaju polifenola, istraživanja su se bavila dealkoholiziranim vinom. Ova vrsta vina prolazi kroz fermentaciju, nakon čega se etanol filtrira, ali se sadržaj polifenola zadržava. Male studije na osobama s čimbenicima rizika od srčanih bolesti otkrile su da je alkoholizirano vino pomoglo smanjiti otpornost na inzulin i povećati razinu dušikovog oksida, koji pomaže krvnim žilama da se opuste i time snize krvni tlak.
Pivo vs. vino
Pivo sadrži slične fenolne spojeve kao crno vino, ali u manjim količinama, uključujući kvercetin, epikatehin i galnu kiselinu. Oko 70-80% polifenola u pivu dolazi iz ječmenog slada, a još 20-30% iz hmelja, cvjetova biljke hmelja.
Važno je napomenuti da je količina polifenola u alkoholu skromna i samo malim dijelom doprinosi ukupnoj količini polifenola koji se nalaze u širokoj paleti biljnih namirnica. Na primjer, povećanje dnevnog unosa čaja, kave, bobičastog voća, luka ili jabuka s jedne na dvije dnevno daje mnogo veću količinu polifenola nego dodatna čaša crnog vina.
H. A.
