Epilepsija je kronični neurološki poremećaj koji uzrokuje ponavljajuće napadaje zbog abnormalne električne aktivnosti u mozgu. Iako je česta, i dalje je obavijena velom mitova, a pravovremeno prepoznavanje simptoma i pravilna reakcija mogu doslovno spasiti život.
Epilepsija, kronično stanje mozga koje uzrokuje ponavljajuće, ničim izazvane napadaje, dijagnosticira se nakon najmanje dva takva događaja u razmaku od 24 sata. Ovaj poremećaj, koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, u suštini je posljedica abnormalne električne aktivnosti, svojevrsne “električne oluje” koja privremeno ometa normalnu funkciju moždanih stanica. Ključno je razbiti opasne mitove: osoba tijekom napadaja ne može progutati vlastiti jezik, ali joj se nikada ne smije ništa stavljati u usta. Također, osobu se ne smije sputavati jer to može dovesti do ozljeda, a važno je znati i da epilepsija nije zarazna bolest.
Kako prepoznati simptome
Simptomi se drastično razlikuju ovisno o zahvaćenom dijelu mozga, a mogu uključivati privremenu zbunjenost, zagledavanje u prazno, nekontrolirane trzajeve udova, gubitak svijesti te psihološke fenomene poput iznenadnog straha ili osjećaja već viđenog (déjà vu). Neki ljudi prije napadaja dožive upozoravajuće znakove, poznate kao aura, koji se mogu manifestirati kao čudni mirisi, trnci ili vizualne smetnje. Napadaji se dijele na fokalne, koji započinju u jednom dijelu mozga i mogu uključivati ponavljajuće pokrete poput trljanja ruku ili žvakanja, i generalizirane, koji zahvaćaju obje moždane polutke. Među najpoznatijima su dramatični toničko-klonički napadaji (grand mal) s konvulzijama te apsans napadaji (petit mal), karakteristični po kratkotrajnom “isključenju” i zagledavanju.
Okrenite osobu na bok čim prestanu konvulzije kako biste osigurali prohodnost dišnih putova. Nikada ne pokušavajte osobu sputavati i ne stavljajte joj ništa u usta.
Pravilna reakcija tijekom napadaja ključna je za sprječavanje ozljeda. Ostanite smireni, položite osobu na pod i podmetnite nešto mekano ispod glave. Uklonite opasne predmete iz blizine, poput namještaja ili naočala. Okrenite osobu na bok čim prestanu konvulzije kako biste osigurali prohodnost dišnih putova. Nikada ne pokušavajte osobu sputavati i ne stavljajte joj ništa u usta. Pratite trajanje napadaja. Hitnu pomoć pozovite ako je to prvi napadaj, ako traje dulje od pet minuta, ako se osoba ozlijedila ili teško diše nakon napadaja. Nakon što napadaj završi, ostanite uz osobu jer može biti zbunjena i dezorijentirana.
Iako se kod otprilike polovice oboljelih uzrok ne može utvrditi, epilepsija se može povezati s nizom faktora. Genetski utjecaj igra značajnu ulogu, a rizik je veći ako postoji obiteljska povijest bolesti. Ozljede glave, moždani udar, tumori te infekcije mozga poput meningitisa mogu uzrokovati oštećenja koja dovode do napadaja. Prenatalne ozljede, uzrokovane majčinom infekcijom ili nedostatkom kisika, također su poznati uzrok. Stanje se može javiti i uz razvojne poremećaje poput autizma. Rizični faktori uključuju i dob (najčešća je kod djece i starijih osoba) te demenciju kod starije populacije.
Put do dijagnoze i liječenje
Postavljanje dijagnoze složen je proces koji uključuje detaljan neurološki pregled, analizu medicinske povijesti te dijagnostičke testove. Ključan je elektroencefalogram (EEG), koji bilježi električnu aktivnost mozga, a često se koriste i slikovne metode poput magnetske rezonancije (MRI) za provjeru strukturnih abnormalnosti. Temelj liječenja su antiepileptički lijekovi, koji su za više od 60% pacijenata izuzetno učinkoviti. Kada lijekovi ne daju željene rezultate, razmatraju se druge opcije. To uključuje kirurške zahvate za uklanjanje dijela mozga koji uzrokuje napadaje, što može biti izlječivo za neke pacijente. Druga opcija je ugradnja neurostimulatora, poput stimulatora vagusnog živca (VNS), malog uređaja koji šalje impulse u mozak kako bi se smanjila učestalost napadaja.
Život s epilepsijom zahtijeva proaktivan pristup i suradnju s medicinskim timom. Redovito uzimanje terapije je presudno, jer je propuštanje doze čest i lako izbježan okidač napadaja. Pacijentima se savjetuje i identificiranje te izbjegavanje drugih poznatih okidača, koji mogu uključivati nedostatak sna, jak stres, prekomjernu konzumaciju alkohola ili treperava svjetla. Vođenje dnevnika napadaja može pomoći u prepoznavanju tih individualnih faktora. Iako stanje donosi određene izazove, uz pravilno liječenje i upravljanje, većina ljudi s epilepsijom može voditi ispunjen život. Podrška okoline od neprocjenjive je važnosti u nošenju s ovim kroničnim stanjem. ( Ordinacija.hr )
