Šljive su prava riznica antioksidanta koji štite tjelesne stanice od oštećenja (a time i od kancerogenih promjena) te djeluju protuupalno. Neka istraživanja pokazala su da samo jedna šljiva sadrži jednaku količinu antioksidansa kao puna šaka borovnica.
Šljiva je jedna od najrasprostranjenijih voćki na svijetu. Kao i ostalo koštuničavo voće poput marelica, breskvi, višnje, trešnje i badema, pripada rodu Prunus porodice Rosaceae. Poznato je više od 2.000 vrsta ovih voćki koje se razlikuju po izgledu stabla te po veličini, boji i obliku plodova. Najraširenije su one s okruglim i ovalnim plodovima, a što se boje tiče prevladavaju ljubičaste, plavocrne, crvene i žute sorte.
Najpoznatije su europska šljiva (Prunus domestica) i japanska šljiva (Prunus salicina) koje se uzgajaju isključivo zbog ukusnih plodova. U Hrvatskoj je najraširenija sorta poznata pod nazivom Bistrica, a dozrijeva krajem kolovoza i početkom rujna. Ova je ukusna voćka bogata vitaminom C, a u značajnim količinama sadrže i vitamine B skupine te vitamine E i K. Često se spominje i obilje vitamina A jer su bogate bogate beta-karotenom koji se u organizmu po potrebi pretvara u vitamin A. Također sadrže i puno kalija te fosfora, kao i željeza, kalcija, magnezija, bakra…
1. Šljive štite zdravlje srca
Ako vam se prehrana sastoji od voća i povrća, radi antioksidansa koje sadrže mogu pomoći kod snižavanja krvnog tlaka, a suhe šljive će puno pomoći ako vas muči hipertenzija. Prema studijama, konzumacija suhih šljiva je povezana sa snižavanjem krvnog talka i razine lošeg kolesterola. Kako ova dva stanja vode do bolesti srca, kontrola kolesterola će osigurati zdravije srce.
2. Djeluju protuupalno
Šljive su prava riznica antioksidanta koji štite tjelesne stanice od oštećenja (a time i od kancerogenih promjena) te djeluju protuupalno. Neka istraživanja pokazala su da samo jedna šljiva sadrži jednaku količinu antioksidansa kao puna šaka borovnica. Među antioksidansima koji se nalaze u šljivama su biljni pigment antocijanin (daje šljivama crvenu i plavo-ljubičastu boju) te kvercetin i katehin koji pripadaju skupini flavonoida. Katehin je moćan antioksidans kojega u obilju ima i u zelenom čaju.
3. Pomažu pri kontroli šećera u krvi
Jedna je studija, objavljena u magazinu Critical Reviews in Food Science and Nutrition, otkrila kako sušene šljive pružaju osjećaj sitosti, što znači da ćete puno manje jesti, a smanjen unos hrane osigurava lakšu kontrolu kilograma, ali isto tako sprječava razvoj pretilosti, dijabetesa i kardiovaskularnih oboljenja. To se možda može objasniti činjenicom da šljive ne uzrokuju povišenje šećera u krvi i inzulina.
4. Jačaju memoriju
Antioksidanti nisu jedine dobrobiti šljiva, a prema jednoj studiji, imaju karakteristike koje poboljšavaju pamćenje. Istraživanje je pregledavalo 73 stručna teksta koji otkrivaju da šljive mogu pojačati memoriju. Kako ove studije ne otkivaju radi li se o suhim ili svježim šljivama, potrebno je obaviti još istraživanja. Šljive su pune antocijanina, antioksidanta iz grupe flavonoida koja daje plavi, crveni ili ljubičasti pigment, a upravo je taj sastojak povezan s memorijom.
5. Mogu ojačati zdravlje kostiju
Na životinjskim je studijama otkriveno kako konzumacija suhih šljiva može imati pozitivan utjecaj na gustoću kostiju i mogu zaustaviti propadanje koštane mase. Ovo je posebno važno kako starimo jer se gustoća kostiju tada smanjuje i postoji veliki rizik da će doći do osteoporoze.
6. Šljive mogu pomoći kod zatvora
Ovo i nije takvo iznenađenje, ali je i dalje važno za napomenuti. U ovom slučaju nije važno kakve šljive odaberete, ali čini se da suhe šljive imaju malo više vlakana pa mogu i brže pomoći.
Kako odabrati šljive i kako ih čuvati?
Birajte šljive s peteljkama, čvrste i neoštećene, lagano mekane na pritisak (ali ne jako mekane!).
Na sobnoj temperaturi držite onoliko zrelih šljiva koliko ih možete pojesti u danu, a ostale spremite u hladnjak. Stavite ih u papirnatu ili plastičnu vrećicu, tako mogu u hladnjaku izdržati nekoliko dana. Šljive koje ste čuvali u hladnjaku bit će sočne i slatke ako ih ostavite na sobnoj temperaturi prije konzumacije.
(Ordinacija.hr)
