Gastritis je upala zaštitne sluznice želuca koja može biti akutna ili kronična. Iako se simptomi često miješaju s običnom probavom, ignoriranje ovog stanja može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući čireve i krvarenje.
Želudac posjeduje snažnu zaštitnu ovojnicu koja ga čuva od kiseline, no kada ta sluznica postane nadražena i upaljena, razvija se gastritis. Ova upala može nastupiti iznenada (akutni gastritis) ili se razvijati postupno (kronični gastritis). Dok mnogi gastritis povezuju s neugodnim simptomima, kronični oblik često prolazi neprimijećeno, tiho oštećujući želučanu stijenku. Postoje i dva tipa: erozivni, koji dovodi do trošenja sluznice, i neerozivni, kod kojeg je prisutna samo upala.
Najčešći znakovi uključuju tupu ili goruću bol u gornjem dijelu trbuha, osjećaj punoće nakon jela, nadutost, mučninu i povraćanje
Simptomi gastritisa lako se mogu zamijeniti za običnu probavnu smetnju. Najčešći znakovi uključuju tupu ili goruću bol u gornjem dijelu trbuha, osjećaj punoće nakon jela, nadutost, mučninu i povraćanje. Razlika je u trajanju – dok probavne smetnje prolaze, simptomi gastritisa ustraju. Poseban oprez nužan je kod pojave alarmantnih znakova kao što su povraćanje krvi ili pojava crne, katranaste stolice. Ovi simptomi ukazuju na krvarenje i zahtijevaju hitnu liječničku pomoć.
Uzroci gastritisa su brojni, a dva se ističu kao najčešća. Glavni krivac je infekcija bakterijom Helicobacter pylori, koja narušava ravnotežu želučane kiseline. Drugi česti uzrok je dugotrajno uzimanje nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID), poput ibuprofena i aspirina. Ostali faktori rizika uključuju prekomjernu konzumaciju alkohola, pušenje, dugotrajan stres, autoimune bolesti kod kojih tijelo napada vlastite stanice želuca te refluks žuči.
Postavljanje točne dijagnoze ključno je za liječenje. Zlatni standard za potvrdu gastritisa je gornja endoskopija (gastroskopija), postupak tijekom kojeg se kroz usta uvodi tanka cijev s kamerom kako bi se izravno pregledala sluznica. Liječnik može uočiti upalu te uzeti uzorak tkiva (biopsiju) za analizu, koja može potvrditi prisutnost H. pylori. Za dokazivanje ove infekcije koriste se i manje invazivne metode poput izdisajnog testa, analize uzorka stolice ili krvnih testova.
Liječenje ovisi o uzroku
Pristup liječenju izravno ovisi o uzroku gastritisa. Ako je dijagnosticirana infekcija bakterijom H. pylori, propisuje se terapija koja kombinira antibiotike i lijek za smanjenje želučane kiseline, a traje 7 do 14 dana. Ako je gastritis posljedica uzimanja NSAID lijekova, preporučit će se prestanak njihove upotrebe. Ako su uzrok loše životne navike, temelj liječenja su prestanak pušenja i izbjegavanje alkohola.
Neliječeni gastritis može dovesti do čireva i krvarenja, stoga je važno potražiti stručnu pomoć.
Za ublažavanje simptoma koriste se razni lijekovi. Antacidi pružaju brzo, ali kratkotrajno olakšanje. Za dugoročniju kontrolu koriste se H2 blokatori i inhibitori protonske pumpe (IPP). Ipak, dugotrajna upotreba IPP-a nosi rizike, pa je važan liječnički nadzor. Promjene u prehrani su ključne: preporučuje se jesti manje, a češće obroke te izbjegavati hranu koja iritira želudac – začinjenu, kiselu i masnu. Neliječeni gastritis može dovesti do čireva i krvarenja, stoga je važno potražiti stručnu pomoć. ( Ordinacija.hr )
