Asimetrija ili nagnutost zdjelice čest je, ali često zanemaren problem koji može pokrenuti lavinu zdravstvenih tegoba u cijelom tijelu. Od kronične boli u leđima do problema s držanjem, ovo stanje narušava kvalitetu života, no uz pravilan pristup može se uspješno korigirati.
Asimetrija zdjelice, poznata i kao “uvrnuta” ili nagnuta zdjelica, stanje je u kojem zdjelične kosti nisu u svom idealnom, neutralnom položaju, već su nagnute prema naprijed, natrag ili u stranu. Iako zvuči rijetko, istraživanja pokazuju da određeni stupanj neusklađenosti ima čak do 85 posto muškaraca i 75 posto žena, često nesvjesno. Zdjelični prsten temeljna je struktura koja povezuje kralježnicu s nogama, pružajući potporu, ravnotežu i mobilnost. Kada je ta veza narušena, čak i za nekoliko milimetara, remeti se cijeli kinetički lanac – način na koji zglobovi, mišići i segmenti tijela zajedno omogućuju pokret, što dovodi do nestabilnosti i bolova.
Mišićna neravnoteža
Uzroci ovog stanja su raznoliki i često isprepleteni, a najčešće proizlaze iz modernog načina života. Dugotrajno sjedenje, osobito u nepravilnom položaju, skraćuje mišiće pregibače kuka i slabi mišiće stražnjice, stvarajući mišićnu neravnotežu koja vuče zdjelicu izvan ravnoteže. Slabi trbušni i leđni mišići dodatno pridonose nestabilnosti, dok loše držanje pri stajanju, poput oslanjanja na jednu nogu, s vremenom stvara asimetrično opterećenje. Drugi česti uzroci uključuju trudnoću i porođaj koji mijenjaju raspodjelu težine, anatomske razlike poput nejednake duljine nogu, prethodne ozljede koje nisu pravilno sanirane te degenerativna stanja kao što su osteoartritis kuka ili skolioza.
Dugotrajno sjedenje, osobito u nepravilnom položaju, skraćuje mišiće pregibače kuka i slabi mišiće stražnjice, stvarajući mišićnu neravnotežu koja vuče zdjelicu izvan ravnoteže.
Utjecaj asimetrije zdjelice na svakodnevicu može biti golem, a simptomi se često pojavljuju daleko od samog izvora problema. Najčešći i najočitiji simptom je kronična bol u donjem dijelu leđa, koja nastaje zbog nepravilnog položaja kralježnice koja pokušava kompenzirati nagnutost zdjelice. Međutim, bol se može širiti i na kukove, koljena, noge, pa čak i na ramena i vrat. Osobe s ovim problemom mogu osjećati poteškoće pri hodanju ili dužem stajanju, primijetiti neujednačen, “kotrljajući” hod, a vizualno se može uočiti da je jedan kuk viši od drugog ili da ramena nisu u ravnini. Ovisno o vrsti nagiba, može se pojaviti i izbočen trbuh unatoč slabim trbušnim mišićima ili, suprotno, pogrbljeno držanje s uvučenom zdjelicom.
Osobe s ovim problemom mogu osjećati poteškoće pri hodanju ili dužem stajanju, primijetiti neujednačen, “kotrljajući” hod, a vizualno se može uočiti da je jedan kuk viši od drugog ili da ramena nisu u ravnini.
Postoji nekoliko glavnih tipova neusklađenosti zdjelice koji definiraju kako se tijelo prilagođava neravnoteži. Najčešći je prednji (anteriorni) nagib, gdje se zdjelica naginje prema naprijed, što uzrokuje pretjerano izvijanje donjeg dijela leđa i stvara dojam izbačene stražnjice. Suprotno tome, stražnji (posteriorni) nagib podrazumijeva da se zdjelica naginje unatrag, što ravna prirodnu krivulju donjeg dijela leđa i često rezultira pogrbljenim, opuštenim držanjem. Treći tip je lateralni nagib ili zdjelična kosost, kod koje je jedna strana zdjelice viša od druge, što je često povezano s razlikom u duljini nogu ili skoliozom i uzrokuje vidljivu asimetriju u visini kukova i ramena.
Liječenje i korekcija
Srećom, većina slučajeva asimetrije zdjelice može se ispraviti ili značajno ublažiti konzervativnim metodama koje se fokusiraju na vraćanje mišićne ravnoteže i poboljšanje držanja. Ključan element liječenja je ciljana fizikalna terapija koja uključuje specifične vježbe za jačanje oslabljenih mišića, poput trbušnih mišića i gluteusa, te istezanje skraćenih mišića, kao što su pregibači kuka i mišići donjeg dijela leđa. Vježbe poput mosta, “školjke”, planka i svjesnog naginjanja zdjelice ležeći na leđima mogu donijeti veliko olakšanje. Osim vježbanja, važno je usvojiti i zdrave navike: izbjegavati dugotrajno sjedenje, redovito ustajati i istezati se, koristiti jastuk za lumbalnu potporu te paziti na položaj spavanja, primjerice stavljanjem jastuka između koljena.
Ključan element liječenja je ciljana fizikalna terapija koja uključuje specifične vježbe za jačanje oslabljenih mišića, poput trbušnih mišića i gluteusa, te istezanje skraćenih mišića, kao što su pregibači kuka i mišići donjeg dijela leđa.
Kome se obratiti za pomoć
Ako sumnjate na asimetriju zdjelice ili vam je ona dijagnosticirana, ključan je multidisciplinarni pristup. Prvi korak je posjet liječniku, najčešće fizijatru, koji će postaviti točnu dijagnozu i izraditi plan liječenja. Fizioterapeut je stručnjak koji će vas voditi kroz program vježbi i naučiti pravilnom izvođenju pokreta. U nekim slučajevima, posebno ako postoji značajna razlika u duljini nogu, ortoped može preporučiti korištenje ortopedskih uložaka ili povišenja za obuću kako bi se korigirala neravnoteža. Kod težih oblika, poput onih uzrokovanih skoliozom, može biti potrebna i korektivna ortoza (steznik). Kiropraktičarske manipulacije također mogu pomoći u vraćanju zdjelice i kralježnice u pravilan položaj, dok se kirurški zahvat razmatra samo u rijetkim slučajevima teških anatomskih deformiteta.
( Ordinacija.hr )
